Imamo li razlog za bilo kakav strah prilikom kupnje predmeta putem različitih oglasnika te dok koristimo slušalice u našim ušima?

Izvor: Shutterstock

Srećom, u našem društvu postoje specijalizirani, visoko stručni i obrazovani ljudi kojima su bakterije i virusi svakodnevno društvo. Provjerili smo trebamo li se plašiti kupnje rabljenog mobitela te korištenja drugih uređaja i predmeta koje svakodnevno imamo u rukama, na glavi, licu, u ušima. Otkrivamo i što je potrebno učiniti nakon što kupimo rabljeni uređaj.

Mobitele i pametne telefone rukama svakodnevno dodirujemo barem stotinu puta, a naš „najbolji prijatelj“ upija i razne tjelesne tekućine iz usta i nosa jer je telefon s male udaljenosti direktno izložen vlasnikovom utjecaju.

Trebamo li se plašiti kupnje rabljenih, duže vrijeme korištenih mobitela preko oglasnika? Savjet stručnjaka je da se ne trebamo plašiti ukoliko takve mobitele pravilno dezinficiramo kao i naše ruke nakon korištenja istih.

Izvor: Shutterstock

Izvor: Shutterstock

Žive li bakterije i virusi na mobitelima?

Zanima nas koliko dugo bakterije i virusi mogu (pre)živjeti na predmetima poput mobitela i slušalicama.

„Više je studija pokazalo različite vremenske periode preživljenja bakterija i virusa na mobitelima i slušalicama, od svega nekoliko sati do nekoliko tjedana pa i mjeseci, pogotovo ukoliko govorimo o bakterijama koje mogu proizvoditi spore koje ih štite od vanjskih okolišnih čimbenika“, saznajemo u razgovoru s doktoricom za infektivne bolesti.

Nakon kupnje rabljenog mobitela potrebno je najprije prebrisati mobitel dezinfekcijskom maramicom koja sadrži 70% otopinu alkohola koja ubija gotove sve vrste potencijalnih bakterija i virusa.

Izvor: Shutterstock

Izvor: Shutterstock

Pitamo se može li punjenje baterije mobitela, što dovodi do primjetnog zagrijavanja temperature kućišta, pogodovati razmnožavanju bakterija i virusa? Odgovor je jasan: viša temperatura (iznad 24° C) većini virusa i bakterija u uvjetima siromašnim nutrijentima (kao što je kućište) ne pogoduje razmnožavanju. Dapače, smanjuje preživljenje istih.

Postoji li opravdan strah od slušalica?

I slušalice su dio naše svakodnevice – trebamo li i s njima opreznije postupati? Djeca i mladi dijele svoje slušalice s prijateljima kako bi zajedno uživali u glazbi. Mogu li naše slušalice biti domaćin bakterijama i virusima?

Izvor: Shutterstock

„Da, slušalice mogu biti kontaminirane različitim bakterijama i virusima“. Stoga, oprezno s posuđivanjem slušalica. Umjesto slušalica bolje je i higijenski prihvatljivije rješenje sa sobom ponijeti prijenosni Bluetooth zvučnik, ako ćete zajednički slušati glazbu dok hodate do škole ili do parka.

Ako su vam slušalice prioritetne i na prvom mjestu, u hrvatskim se trgovinama mogu kupiti modeli s UV kućištem za koje proizvođači tvrde da na mrežici zvučnika slušalica ubijaju 99,9% bakterija E. Coli i S. aureus.

Zvuči dobro, ali stručnjakinja upozorava: "Potrebno je provjeriti da li je napravljena kakva studija baš s takvom vrstom zračenja (valna duljina, radijacijska doza...) koja potkrepljuje proizvođačeve tvrdnje. Generalno, UV zračenje inhibira (sprječava) rast bakterija i virusa".

Izvor: LG

Izvor: Shutterstock

Pitanje koje zanima mnoge: može li koronavirus preživjeti na starim mobitelima koji tako mogu postati prenositelji?

Koronavirus može preživjeti do nekoliko dana na starim mobitelima (prema nekim studijama do 7 dana na plastičnim površinama). Pravilnom dezinfekcijom predmeta i osobnom higijenom smanjit ćemo mogućnost širenja virusa.

Studija: jesu li mobilni telefoni prenositelji mikroba?

Mobilni telefoni, kao sastavni dio modernog društva, moguća su legla mikrobnih organizama te predstavljaju potencijalni globalni zdravstveni rizik za prijenos mikroba, piše National Center for Biotechnology Information (NCBI). Mnogima omiljeni uređaj dodiruje se u prosjeku 3 sata dnevno (podatak iz 2017. godine).

Studija iz 2016. „Putting a Finger on Our Phone Obsession Mobile touches: a study on how humans use technology“ (autori Winnick M., Zolna R.) navodi da korisnici mogu dodirnuti svoje telefone do 2617 puta dnevno. To predstavlja zdravstveni problem za širu zajednicu budući su mobilni telefoni kontaminirani mnoštvom mikroorganizama, uključujući bakterije i viruse.

Izvor: Shutterstock

Ako želite saznati više o ovoj tematici pročitajte članak na ncbi.nlm.nih.gov nastao pretraživanjem mnogobrojnih studija objavljenih na engleskom jeziku. Studije su uključene u pretraživanje ako su uzorci s mobilnih telefona testirani na bakterije, gljivice i/ili viruse te ako je uzorkovanje provedeno u bilo kojem okruženju zdravstvene zaštite i/ili unutar opće zajednice. Sve druge studije, koje su istraživale mobilne telefone i koje nisu identificirale specifične mikroorganizme, bile su isključene iz pretraživanja.

Uključeno je ukupno 56 studija, iz 24 zemlje. Većina njih (54 studije) identificirala je prisutnost bakterija dok je 16 studija prijavilo prisutnost gljivica. Jedna se studija usredotočila isključivo na RNA viruse.

Staphylococcus aureus i Coagulase-Negative Staphylococci bili su najbrojniji identificirani organizmi prisutni na mobilnim telefonima. Ove dvije vrste i Escherichia coli bile su prisutne u više od trećine studija, kako u uzorcima centara zdravstvene zaštite tako i u zajednici. S. aureus, Acinetobacter sp. i Bacillus sp. otporni na meticilin bili su prisutni u više od trećine studija provedenih u okruženjima centara zdravstvene zaštite.

Zaključuje se kako mobilni telefoni imaju moguću ulogu „trojanskog konja“ pri prijenosu mikrobnih infekcija u epidemijama i pandemijama.

Možemo samo dodati: perite svoje ruke što češće i što detaljnije te ne zaboravite s vremena na vrijeme dezinficirati svoj pametni telefon i slušalice.

Izvor: Shutterstock