Svijet strahuje od još jednog sukoba koji bi donio novi val neizvjesnosti i nestašice. Razlog je – pijesak!
Nakon službenog posjeta predsjednice Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Nancy Pelosi Tajvanu odnosi između otočne države poznate kao Republika Kina i njezinog izravnog susjeda Narodne Republike Kine znatno su zahladnjeli.
Osim sve brojnijih vojnih vježbi uz obalu Tajvana koje potiču strahove od eskalacije dugotrajnog sukoba Narodna Republika je u određenoj mjeri zaustavila i trgovinu s Tajvanom. Dok zabrana uvoza određenog tajvanskog voća i ribe vjerojatno neće postati izvor globalnih napetosti, kinesko zaustavljanje izvoza pijeska, resursa ključnog za proizvodnju poluvodiča, moglo bi se pokazati razornim za zemlje poput Sjedinjenih Država.
Grafikon temeljen na podacima UN Comtradea (prenosi Statista) pokazuje da je 62 posto ukupnog obujma trgovine Sjedinjenih Država s Tajvanom došlo od uvoza iz te otočne države 2021. Većina te robe spada u sektor IT-ja i elektronike, s tvrtkama poput Applea, Qualcomma i NVIDIA koje se oslanjaju na čipove proizvedene u velikim ljevaonicama poluvodiča u Tajvanu.
Uz rat u Ukrajini i utjecaj pandemije koronavirusa zabrana pijeska u Kini mogla bi postati još jedan pogoršavajući čimbenik tekuće nestašice čipova.
Sjedinjene Države nisu jedine koje profitiraju od tajvanskog izvoza. Njemačka, Južnoafrička Republika, Brazil, Saudijska Arabija i Japan glavni su trgovinski partneri Tajvana u Europi, Africi, Latinskoj Americi i Karibima, Bliskom istoku i Oceaniji.
Izvor: Marcus Harrison - technology / Alamy / Alamy / ProfimediaNjemačka i Japan posebno se oslanjaju na otočku industriju, s izvozom koji čini 40 posto od 21 milijarde dolara u trgovini s tom europskom zemljom i 34 posto japansko-tajvanske trgovine od 86 milijardi dolara.
Osnova napetosti između Kine i Tajvana je do sad neriješeno pitanje neovisnosti. Nakon završetka kineskog građanskog rata 1949. godine preostali pristaše poraženog Kuomintanga povukli su se na otok. Nakon što su se tamo ustalili proglasili su Republiku Kinu dok Narodna Republika Kina vidi otok, kojim se sada upravlja demokratski, kao svoju pokrajinu.
U ovoj jednadžbi uglavnom se zanemaruje uloga autohtonih naroda Tajvana, od kojih su 16 njih službeno priznati kao etničke manjine. Nakon duge povijesti kolonizacije od strane Nizozemske, Španjolske, Kine i Japana oni su u 2019. još uvijek činili oko 2,4 posto stanovništva.
Izvor: Günter Härtwig / Panthermedia / Profimedia