Energija vjetra i sunca činila je 12 posto globalne električne energije u 2022.
Pokazuje to Emberov četvrti godišnji Global Electricity Review. Radi se o rastu na 39 posto u kombinaciji s drugim obnovljivim izvorima energije i s nuklearnom energijom.
Grafikon pokazuje koliko su više (ili manje) električne energije proizveli različiti izvori energije svake godine u odnosu na prethodnu godinu. Podaci pokazuju da je u posljednja dva desetljeća došlo do značajnog napretka u proizvodnji energije iz sunca i vjetra.
U 2022. solarna energija je dodala rekordnih 245 TWh proizvodnje dok je vjetar dodao rekordnih 312 TWh – zajedno čineći 80 posto povećane svjetske potrebe za električnom energijom te godine. Iako je ovo pomak u pravom smjeru, ugljen i druga fosilna goriva i dalje su bili potrebni kako bi se zadovoljila sveukupna rastuća svjetska potreba za električnom energijom.
U svijetu je u 2022. u prosjeku zabilježen porast potražnje za električnom energijom od 2,5 posto. Međutim, potražnja se uvelike razlikuje po regijama. Prema izvješću, prenosi Statista, Azija ima najveće rastuće potrebe za električnom energijom dok je Latinska Amerika bila jedina regija koja je povećala čistu energiju dovoljno brzo da zadovolji sve veću potražnju za električnom energijom u proteklih sedam godina; u isto je vrijeme smanjila proizvodnju fosilnih goriva.
Azija će koristiti polovicu svjetske električne energije do 2025.
U 2025. godini zemlje u Aziji će koristiti polovicu električne energije u svijetu. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, azijski udio u globalnoj potrošnji električne energije brzo raste sa samo jedne četvrtine u 2000. godini. Kina je najveći čimbenik u ovoj transformaciji. Dok je 2000. godine koristila samo 10 posto svjetske energije, predviđa se da će taj udio biti do 33 posto 2025. godine.
Dok se kineski rast stanovništva sada preokrenuo, sve veći životni standard i dalje potiče rastuću potražnju za električnom energijom, na primjer za klimatizaciju. Očekuje se da će druge velike zemlje u Aziji rasti u broju stanovnika do druge polovice sadašnjeg stoljeća, što znači još veću potražnju za električnom energijom jer te nacije rastu u broju svojih ljudi i napreduju u svom razvoju.
Izvor: Mariusz Burcz / Alamy / Alamy / ProfimediaAzija sve više koristi obnovljive izvore električne energije ali se, dijelom zbog goleme potražnje, na mnogim mjestima oslanja i na električnu energiju iz ugljena. Kina je, na primjer, uvelike povećala oba izvora električne energije u tandemu.
Unatoč izgradnji elektrana na ugljen koja je u tijeku očekuje se da će emisije uzrokovane u Kini uskoro početi padati, ali će ostati na visokoj razini. Zbog različitih vremenskih okvira razvoja očekuje se da će emisije iz drugih azijskih zemalja nastaviti rasti. Međutim, njihov pojedinačni udio u azijskim emisijama za početak je znatno manji.