U srpnju se omiljenoj poslastici odaje priznanje, a kroz mobilnu aplikaciju otkrijte omiljene čoko-recepte, ali i provjerite potrošene kalorije
Jeste li ikada vidjeli kako izgledaju kakaov plod, kakao prah i kakao maslac? Znate li gdje se u svijetu najviše a gdje najmanje konzumira čokolada? Koliko Hrvati godišnje pojedu čokolade? Odgovore na ova i mnoga druga daje Muzej čokolade u Zagrebu, jedinstveno mjesto na kojem ne samo što možete vidjeti nego i osjetiti i pomirisati pravu čokoladu te sirovine koje se koriste. Najbolji trenutak za ulaz u muzej je 7. srpnja, na Svjetski dan čokolade.
Iako danas čokoladu doživljavamo zdravo za gotovo, nekada je to bio izuzetno vrijedan resurs, a koristio se i kao valuta za plaćanje odrađenih poslova, plaćanje kunića, puričinog jajeta... Rodno mjesto čokolade je prašuma središnje Amerike, današnji teritorij Meksika, a kakaovac (poznat i kao hrana bogova) i priprema čokoladnih napitaka spominje se 3500 godina prije Krista. Naziv čokolada korijene ima u astečkom jeziku – xocoatl je značilo gorka voda.
Najveće inovacije u proizvodnji čokolade dogodile su se za vrijeme industrijske revolucije u 19. stoljeću. Tek je tehnologija parnog stroja omogućila da se proizvedu prve pločice čokolade (do 1847. se čokolada diljem svijeta isključivo konzumirala kao napitak) te da krene masovna proizvodnja.
Drugi tehnološki napredci su omogućili mliječnu čokoladu (za koju je bilo potrebno mlijeko u prahu) te proizvodnju kvalitetnih čokolada (koristeći tehnologije končiranja i temperiranja). Najznačajnija inovacija 20. stoljeća u pogledu čokolade je vjerojatno hlađenje koje je nužan preduvjet za kvalitetno skladištenje i distribuciju.
Što se 21. stoljeća tiče, informatičke tehnologije doprinose stvaranju vrhunskih i originalnih čokolada. S jedne strane se recepti i ideje brže šire. S druge se postepeno omogućava direktan kontakt farmera koji proizvode zrna kakaa i čokolatijera koji od njega rade čokolade. Bez tog izravnog kontakta "bean-to-bar” pokret, koji svakako daje najbolje, najšarolikije i najinteresantnije čokolade, ne bi bio moguć.
Nakon berbe kakaovca slijede fermentacija, sušenje, prženje, oblikovanje i pakiranje, temperiranje, končiranje, fino mljevenje te lom i vijanje.
Zanimaju li vas recepti s čokoladom, možete ih pronaći u mobilnoj aplikaciji Chocolate Recipes uz koju ćete naučiti kako svojoj djeci skuhati domaće čokoladice i ispeći čokoladne kolačiće.
Savjetujemo instalaciju mobilne aplikacije Calorie Counter - MyNetDiary, Food Diary Tracker uz koji ćete pratiti potrošene kalorije, imati zapisano što ste sve pojeli, a možete osmisliti i svoj plan prehrane. Ovaj osobni asistent za mršavljenje i prehranu omogućuje postavljanje cilja što se tiče mase koju želite imati (kilogrami i do kojeg datuma), nudi izračun kalorija, praćenje dnevnih obroka i vježbi.
Skeniranje hrane dat će vam odgovor o unosu kalorija i hranjivih sastojaka, koliko energije dolazi od masti, ugljikohidrata i proteina. Aplikacija ima visoku ocjenu od 4,6.
Padne li vam čokolada na pametni telefon ili tipkovnicu, ako se pitate koje je najpraktičnije rješenje za čišćenje - kod čišćenja je najbitnije izbjeći topljenje. Dok je čokolada u krutom agregatnom stanju najbolje ju je ispuhati s komprimiranim zrakom. Kvalitetna čokolada (dakle, ona bez primjesa biljnih ulja poput palminog) obično se topi tek na temperaturama iznad 30 stupnjeva, nekada i više. Ako se ipak krene topiti (na primjer na tipkovnici laptopa), onda ne pomaže ni stavljanje u rižu. Obrišite suhom krpom što možete, a ako ne možete doseći fleku, onda vam servis ne gine.
Posjetite li Muzej čokolade u Zagrebu, tamo nećete osjetiti nove tehnologije - prilikom stvaranja vodili su se za time da ponude interaktivne sadržaje, ali se išlo upravo u smjeru suprotnom od high tech inovacija. Ideja je posjetiteljima pružiti "hands-on” doživljaj, gdje fizičkim kontaktom mogu iskušati svoja osjetila.
U muzeju imaju kameni mlin Azteka “metate” na kojem posjetitelji mogu samljeti zrna kakaa, drvenu mutilicu “molinillo” iz konkvistadorskog doba osvajanja Srednje Amerike pomoću kojeg posjetitelji mogu zamutiti tekuću čokoladu i praviti pjenu, mirisarnik u kojem se može testirati osjet njuha, ormar za dodire u kojem se nalaze različiti sastojci koji danas idu u čokoladu i koji se prepoznaju po opipu, tandem bicikl na kojem se posjetitelji mogu “provozati” i s njim pokrenuti bajkovitu tvornicu čokolade…
Čokoladu je najbolje čuvati na temperaturi između 18 i 20 stupnjeva celzijus. I to uz vlagu nižu od 55%. Hladnjak sukladno tome nije idealno mjesto za čokoladu. Osim što čokolada u frižideru lako poprimi mirise drugih namirnica (kakao maslac je izrazito osjetljiv na to), rashlađena čokolada još je i podložna kondenzatu. Na takvoj vlažnoj čokoladi onda dolazi do procesa cvjetanja čokolade, kod kojeg šećer izbija na površinu i ostavlja neatraktivan bijeli sloj. Čokoladu je idealno staviti u suhu, čvrsto zatvorenu posudu te je uskladištiti na mjestu koje je relativno hladno i obavezno zaštićeno od sunca.
Koliko bi dnevno trebalo pojesti čokolade
Što se smatra prevelikom količinom? Znanost tu ne daje definitivan odgovor tako da ostaje na pojedincu da osjeti koliko je previše. Treba imati u vidu kako gotovo svaka čokolada sadržava šećer. I dok je zrno kakaovca svakako zdravo te ne bi trebalo biti problematično, šećer (koji se neminovno nađe u paketu) ipak baš i nije.
Može li čokolada dovesti do ovisnosti? Nije dokazano da čokolada stvara fizičku ovisnost, iako izaziva proizvodnju serotonina i lučenje endorfina, baš kao neka opojna sredstva. No kada ljudi kažu da su ovisni o čokoladi onda su u pravilu ovisni o šećeru, ali toga nisu svjesni. Čokolada je trojanski konj za slatko.
Konzumacija čokolade u Hrvatskoj i svijetu
Podaci o potrošnji pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku konzumira 4,2 kilograma čokolade po stanovniku, u Sloveniji 5,2 kg, u BiH 2,1 kg, u Srbiji 2,5 kg, a u Švicarskoj čak 8,8 kg. Nijemci konzumiraju 7,9 kg, Britanci 7,6 kg, Talijani 7,8 kg, Španjolci 2,4 kg, Amerikanci 4,4 kg, u Meksiku 1 kg. U Kini samo 0,1 kilogram godišnje po stanovniku, u Japanu i Južnoj Koreji po 1,2 kg.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI
-
NIŠTA NE BRINITE
| 03.06.2021.
HLADNO PIĆE NA PLAŽI Ovakav suncobran još niste vidjeli
-
NE KUPUJTE PREVIŠE
| 23.05.2021.
DOBRA ORGANIZACIJA I NOVE TEHNOLOGIJE Hladnjak koji smanjuje bacanje hrane
