Izradili su ju stručnjaci iz područja napredne robotike i umjetne inteligencije te oceanografije, geologije i ekologije
Detaljno kartiranje provodilo se metodama širokog obuhvata kao što su akustična snimanja te daljinska snimanja korištenjem ortofoto i satelitskih snimaka. Ove su se snimke interpretirale na osnovu podataka sakupljenih direktnim metodama kao što su neposredno opažanja u obalnom pojasu ili korištenjem ronjenja, povlačnih kamera i podvodnih ronilica na dnima do više od 200 metara dubine.
Projekt je zahvatio čak 51 % Jadranskog mora te predstavlja ne samo završetak jedne od najambicioznijih i najkompleksnijih inicijativa kartiranja morskih staništa već i početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora, jednog od najdragocjenijih gospodarskih i prirodnih resursa RH.
Na projektu je radilo više od 200 stručnjaka koji su potrošili 20.000 radnih sati te je nastala jedinstvena Nacionalna karta morskih staništa, a lansirana je na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Cilj projekta bio je povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti kao temelja za učinkovitu zaštitu ekosustava Jadrana, ali i održivost korištenja prirodnih dobara. Nacionalna karta morskih staništa predstavlja ključan alat za održivo korištenje morskih resursa i integralno morsko prostorno planiranje, uključujući ribarstvo i turizam.
Zbog svoje kompleksnosti projekt je zahtijevao multidisciplinaran pristup te je pod nadležnošću MINGOR-a okupio stručnjake i znanstvenike u području oceanografije, geologije, ekologije, napredne robotike i umjetne inteligencije iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, tvrtke OIKON d.o.o. – Instituta za primijenjenu ekologiju, Hrvatskog geološkog instituta, Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom, tvrtkama Ecotech, Sciom i Dvokut – Ecro.
Detaljna karta morskih staništa za 51 % Jadrana daje ključne polazne podatke za pametno, održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, održivo ribarstvo i turizam, odnosno za planiranje održivog gospodarskog razvoja morskih i priobalnih područja.
Potaknut će to objavljivanje značajnog broja znanstvenih radova temeljenih na podacima prikupljenim kroz ovaj projekt, što svjedoči o njegovoj vrijednosti ne samo za Hrvatsku već i za međunarodnu znanstvenu zajednicu. Karta je javno dostupna na poveznici.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI
-
Pametna energija
| 24.05.2023.
Utjecaj izgradnje vjetroelektrana na okoliš i prirodu
![Oikon vjetroelektrana (2).jpg]( "Oikon vjetroelektrana (2).jpg")
-
EKOLOGIJA
| 31.10.2021.
Nećete vjerovati koji su glavni izazovi u razvoju i radu vjetroelektrana
![Vjetroelektrana.jpg]( "Vjetroelektrana.jpg")
