Istraživanje Hrvatskog Telekoma pokazuje da u ladicama imamo pet milijuna mobitela koje ne koristimo
Stari mobiteli jednima predstavljaju emotivnu vrijednost, drugima su backup rješenje ako se novi model pokvari dok treći na taj način imaju kopiju podataka. Na žalost, čak 10 posto mobitela u Hrvatskoj završi u smeću, istaknuto je u Zagrebu, tijekom predstavljanja HT-ove platforme 'Poziv koji ne propuštaš' kojom se želi građane osvijestiti o problemu koji leži u našim ladicama.
Nova je platforma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. Namjera HT-a je kroz 'Poziv koji ne propuštaš' dati još veći doprinos te ukazati ne samo na važnost već nužnost odgovornog djelovanja u smjeru zaštite okoliša.
Električni i elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU, a istodobno je u e-otpadu prisutno čak 49 kemijskih elemenata od kojih se mnogi mogu reciklirati i na taj način umjesto otpada postati vrijedna sirovina.
Podizanje svijesti o odgovornom i savjesnom zbrinjavanju elektroničkih uređaja i opreme od presudnog je značaja te je tim povodom Hrvatski Telekom proveo nacionalno istraživanje koje je ukazalo kako je u Hrvatskoj u ladicama trenutno čak pet milijuna mobitela koji se ne koriste.
Istraživanje pokazuje kako 40 posto ispitanika promijeni mobitel unutar dvije godine, odnosno 68 posto unutar tri godine. Izvjesno je da će brojke nekorištenih i nepotrebno neiskorištenih mobilnih uređaja, ali i ostale male i IT opreme u našim kućanstvima rasti.
85 posto ispitanika koji zadržavaju stari mobitel kao glavne razloge navode sljedeće argumente: da imaju zamjenu (66%), davanje obitelji (65%), strah da im se ne ukradu podaci (23%), ne znaju kako ni gdje ga zbrinuti (13%), jer im nije praktično (6%).
Zabrinjava što gotovo svaki deseti građanin mobitele koje ne koristi baca u obično smeće. Dapače, dok 77 posto ispitanika kaže da redovito razvrstava otpad, 40 posto njih ne zbrinjava elektroničke uređaje i opremu.
54 posto ispitanika ipak želi zbrinuti svoje stare mobitele koje ne koriste, ali je poražavajuće da ih čak 51 posto ne zna da se mogu zbrinuti i reciklirati tableti, 56 posto ne zna to za rutere, 49 posto za printere/pisače, 47 posto za kabele i punjače, a 42 posto za laptope. Pritom samo 13 posto ispitanika zna da se oko 80 posto dijelova mobitela može reciklirati.
Također, 62 posto ispitanika se izjasnilo da je zainteresirano kupiti rabljeni mobitel, a polovica njih bi za ekološki mobitel platila više. Na poziv se može odazvati svatko te u sve T-centre širom Hrvatske donijeti svoj stari uređaj. Mogu to biti mobiteli, fiksni telefoni, tableti, ruteri, medijski prijavnici/TV dekoderi, punjači, prijenosni punjači, vanjske baterije, kabeli, laptopi, pametni satovi i narukvice, slušalice.
Nataša Rapaić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu, ističe da je „održivost sastavni dio HT-ovog poslovanja. Nekoliko godina koristimo isključivo električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, sustavno smanjujemo potrošnju energije i emisija CO2. Broj korisnika e-računa se u posljednjih pet godina gotovo udvostručio te danas više od polovine HT-ovih korisnika imaju e-račun. Sudjelujemo i u pan-industrijskoj Eco Rating inicijativi koja korisnicima daje relevantne informacije o utjecaju proizvodnje, upotrebe i zbrinjavanja mobilnih telefona na okoliš, a u duhu kružnog gospodarstva kontinuirano prikupljamo i s partnerima zbrinjavamo mobilne uređaje i elektroničku opremu. Na ovom planu smo iznimno angažirani te smo 2022. godine udvostručili broj zbrinutih mobitela, ali uvijek želimo učiniti više.”