Zašto se jedna prometnica u Nizozemskoj zove „Honey highway“ te kako potres može biti prilika za napredak samo su neke od tema kojima se bavila konferencija Smart cities 2021
U Zagrebu je održana hibridna konferencija na kojoj su svoja iskustva u vođenju gradova i projekata razmijenili mnogi gradonačelnici, načelnici, stručnjaci i novinari sa svjetskim iskustvom. Sedma po redu Smart cities 2021 konferencija, u organizaciji časopisa Lider, prilika je za razmjenu primjera iz prakse kako bi se građanima unaprijedio život te olakšao poduzetnički rad.
- Danas je vrlo lako poslati informaciju, ali smo istovremeno svi zatrpani velikim brojem informacija koje je ponekad teško filtrirati i razdvojiti bitno od nebitnog. Grad Zagreb će kroz Smart City Hub ponuditi odgovor, istaknula je obnašateljica dužnosti gradonačelnice Zagreba Jelena Pavičić Vukičević odmah nakon otvaranja konferencije u Zagrebu te najavila novu mrežnu platformu na kojoj se već radi.
Kroz Smart City Hub kreirali su inovativan način korištenja resursa i novih tehnologija, bolju koordinaciju i transparentnost gradske uprave kao i aktivno uključivanje građana u razvoj grada. Građani će na jednom mjestu imati pristup mnogim uslugama te doći do korisnih informacija u realnom vremenu.
Temeljni cilj Smart City Huba je premostiti jaz između različitih platformi, formata podataka i kanala komunikacija unutar gradskih ureda te ponuditi bolju povezanost prema podružnicama i ustanovama te vizualizirati analizu podataka u stvarnom vremenu. Pazi se pritom i na sigurnost podataka na platformi.
Kao pomoć u komunikaciji s građanima uključena je poznata vjeverica Zagi, u prilagođenom formatu kao chatbot odnosno virtualni pomoćnik; pomoći će građanima da se lakše snađu unutar same mrežne platforme Smart City Hub, a dočekat će ih s pozdravom „Bok, ja sam Zagi“.
Prva od dvije faze huba već je završena, istaknula je Pavičić Vukičević te se već povezuju različite baze podataka u jednu jedinstvenu platformu. U potpunosti će posao biti završen krajem ove ili početkom 2022. godine, a platforma će biti dostupna na mrežnim stranicama Grada Zagreba.
Uz građane, mislilo se i na poduzetnike. Naime, u Zagrebu djeluje 18.000 obrtnika te još 30-ak tisuća drugih vrsta poduzetnika. I njima će se gradska uprava približiti i omogućiti im bržu komunikaciju.
Grad Zagreb je već odabrao smjernice prema pametnom i otvorenom gradu. Pametni grad treba ponuditi visoku kvalitetu života, konkurentno gospodarstvo, napredne tehnologije, razvijati inovativna rješenja te u sve uključiti i građane. Ipak, ne postoji jedinstvena definicija nego svaki grad treba prilagođeno rješenje potrebama svojih građana, obrtnika i poduzetnika.
Kako bi se poboljšala kvaliteta i standard života građana Zagreba, ojačala konkurentnost gospodarstva, maksimalno iskoristio potencijal informacijsko-komunikacijskih tehnologija te unaprijedila održivost korištenja prirodnih resursa, Grad Zagreb provodi 27 mjera kroz 6 strateških područja okvirne strategije:
• digitalna infrastruktura
• učinkovita, transparentna i pametna gradska uprava
• pametno upravljanje energijom i komunalnim uslugama
• obrazovanje
• gospodarstvo
• održiva urbana mobilnost.
Traže se žurni odgovori i djelovanje, koordiniranost, transparentnost, lakši i sigurniji pristup informacijama, podacima i svim uslugama koje nude gradovi.
Honey highway
A što se događa u drugim gradovima svoje je iskustvo uživo (i online za one koji su Liderovu konferenciju pratili preko streaminga) prenio novinar Vanja Valtrović, freelance novinar i dobar poznavatelj i tumač nizozemskog društva. Iznio je nekoliko nizozemskih primjera po pitanju pametnih radova u gradovima, ali ne samo iz perspektive ponuđača usluga i gradske vlasti nego i iz perspektive građana.
Prenio je i duhovite primjere koji su u početku izgledali vrlo neozbiljno, ali su se na kraju pokazali ozbiljnim i korisnim. Jedan od njih je zvono za ribe u gradu Utrechtu s 1,3 milijuna stanovnika. Podvodna kamera stanovnicima omogućuje da, nakon što vide ribe putem web stranice koja situaciju prenosi u realnom vremenu, dojave to čuvaru ustave koja je zatvorena i onda on otvori tu ustavu za vodu kako bi ribe mogle proći.
To nije bila velika investicija, a sve je počelo krajem ožujka prošle godine. Mnogi su mislili da je to prvotravanjska šala, ali to je bila velika promocija Utrechta jer je web stranica imala veliku posjećenost.
Obnova ceste u dužini od 17 kilometara kod grada Delfta trajala je šest mjeseci, ali pripreme su trajale čak šest godina. U studenom je puštena u promet te je to prva u svijetu potpuno energetski samoodrživa cesta. Ako se pitate što je pametno na toj cesti, odgovor je: sve!
Zanimljiv je način na koji se cesta opskrbljuje energijom, postavljeni su solarni kolektori, vjetroturbine, poseban je način zaštite okoliša u smislu recepture asfalta po kojem se habaju kotači vozila. Zaštita od buke duž cijele prometnice izvedena je uz pomoć difraktora koji zvučne valove usmjeravaju prema gore umjesto prema kućama koje su uz cestu.
Vijadukti i tuneli su obloženi smjesom koja je nastala od piljevine, otpadnog materijala i vlati nekih trava. Buka je time smanjena za tri decibela. Duž ceste postavljen je „Honey highway“, kako ga Nizozemci zovu – posađene su 44 vrste biljaka koje imaju zadatak apsorbirati CO2 te omogućiti život pčelinjim zajednicama u okolici.
Potres kao prilika
Iako je u Zagrebu prouzročio štetu od 90 milijardi kuna, prošlogodišnji potres je na kraju prilika i za napredak jer nema smisla sve vraćati na stari način nego sve popraviti i napraviti naprednije, istaknuto je na dijelu konferencije koji se bavio obnovom Zagreba te objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa. Za prijavu štete u gradovima su se koristila inovativna rješenja kako bi se građanima olakšao postupak. O ovoj temi iskustva i planove iznijeli su Damir Vanđelić, ravnatelj fonda za obnovu i Ivan Ante Nikolić, potpredsjednik i član uprave tvrtke Blink.
Trend katastrofalnih situacija u svijetu se za 13 posto povećao u odnosu na 90-e godine, u sljedećem višegodišnjem vremenskom okviru gradovi bi kroz smart city instrumente trebali staviti naglasak na digitalizaciju i na upravljanje kriznim situacijama putem digitalnih tehnologija. Digitalna tehnologija i pametna rješenja mogu uvelike može pomoći ubrzati procese obnove, a sve je istovremeno i transparentno.
Tijekom konferencije Smart cities 2021 održani su paneli o inovacijama do održivih gradova, bilo je riječi o pametnim rješenjima iz Švedske te kako pametna rješenja funkcioniraju u praksi i kako do održivog razvoja urbanih sredina koristeći inovativna, digitalna i zelena rješenja.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI
-
PAMET U GRADU
| 26.04.2021.
KONFERENCIJA SMART CITIES 2021 Implementacija pametnih rješenja u praksi
-
GRAD NA LINIJI
| 19.04.2021.
DUG 170 KM Planiraju izgraditi futuristički grad za pješake, bez automobila i ulica
