Vjetroelektrane utječu na ptice, šišmiše i velike zvijeri, ali i na cijele ekosustave
Uz čistu energiju koju omogućuju vjetroelektrane su istovremeno i opasnost za životinjski svijet. Postoji li održivi razvoj vjetroelektrana glavna je tema netom završene međunarodne znanstvene konferencije CWW 2023 u Šibeniku, a okupila je od 18. do 22. rujna 2023. više od 600 sudionika iz cijeloga svijeta, sa šest kontinenata.
Visina stupova vjetroelektrana je oko 100 metara, ali sve je više i onih koje dosežu 200 metara, saznali smo tijekom petodnevne znanstvene konferencije „7th Conference on Wind energy and Wildlife impacts – CWW 2023“ održane u organizaciji hrvatskih tvrtki OIKON i Supernatural, pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Sudionici vrlo aktualne i važne konferencije radili su na pronalasku rješenja održivog razvoja vjetroelektrana koji uključuje zaštitu prirode i okoliša. Konferencija CWW svjetski je poznata konferencija u području energetike obnovljivih izvora na kojoj se razmjenjuju znanja i iskustva o tome kako umanjiti utjecaj koji razvoj vjetroelektrana ima na okoliš i prirodu.
Vjetroelektrane djeluju na ptice, šišmiše i velikih zvijeri, ali i na cijele ekosustave te se uz razne uređaje može identificirati prisustvo i prolazak jata ptica i šišmiša, na primjer Mjerni instrument će uz osjetljive mikrofone i zahvaljujući analizi spektograma otkriti šišmiše u blizini što će automatski zaustaviti rad turbina i na taj način spasiti životinje od pogibije. Zahvaljujući takvim i sličnim sustavima, koje smo vidjeli u Šibeniku, životinje će biti spašene.
Kako uz vjetroelektrane izgleda život leteće lisice (Flying fox – Pteropus conspicillatus), vrste šišmiša koji obitava u Australiji, vidjeli smo tijekom zanimljivog izlaganja „The emerging collision risks to Old World Fruit Bats“ koje su imali stručnjaci iz Australije, a među njima i Emma Bennett s Monash University. Radi se o šišmišima koji se hrane voćem, a od 2001. godine su proglašeni ranjivom vrstom te od 2019. zaštićenom. U prošloj godini je leteća lisica proglašena kritično ugroženom – u Australiji ih je preostalo oko 660.000, istaknula je Annette Ruzicka.
Na sljedećoj fotografiji možete vidjeti kako je izgledala proizvodnja energije iz vjetra u 2022. godini.
Informacije i spoznaje prezentirane na konferenciji pomoći će u daljnjem odgovornom razvoju energetike obnovljivih izvora kako u Hrvatskoj tako i u regiji, ali i ostatku svijeta, što je izuzetno nužno s obzirom na vrlo ambiciozne ciljeve povećanja udjela obnovljivih izvora energije i izgradnju sve većeg broja vjetroelektrana.
Istaknuta predavanja na konferenciji održali su renomirani znanstvenici dr. sc. Johann Köppel (Technical University Berlin/Uppsala University), dr. sc. Roel May (Norwegian Institute for Nature Research), dr. sc. Christian C. Voigt (Leibniz Institute for Zoo and Wildlife Research, Njemačka) i dr. sc. Taber Allison (Renewable Energy Wildlife Institute, SAD).
Dvije panel rasprave, šest radionica, 108 usmenih i 90 posterskih izlaganja pokrili su teme vezane uz sve sastavnice okoliša – od cijelih ekosustava, općenito bioraznolikosti, specifičnih utjecaja na ptice, šišmiše i velike zvijeri, morske vrste i staništa, ali i ljude.
Konferencija je rezultirala važnim zaključcima usmjerenima na unapređenje održivog razvoja vjetroelektrana koji uključuje zaštitu prirode i okoliša. Raspravljalo se o regulatornim pitanjima, najnovijim tehnološkim rješenjima kao i budućnosti korištenja energije vjetra.
Umjetna inteligencija je sve učestalija i u ovom sektoru te znanstvenicima pomaže u identifikaciji vrsta, ali i u lakšoj i procjeni utjecaja izgradnje vjetroelektrana na okoliš i prirodu. Za znanstveni program konferencije zaslužan je međunarodni znanstveni odbor od 16 članova na čelu s Davidom Tidharom, stručnjakom za bioraznolikost iz SAD-a s bogatim iskustvom rada u tom području.
„Ovo sedmo izdanje konferencije održano u Hrvatskoj, okupilo je najveći broj sudionika do sada i po njihovoj je ocjeni bila najbolja do sada, na što smo iznimno ponosni,“ rekao je Dalibor Hatić, predsjednik organizacijskog odbora konferencije i direktor Instituta Oikon.
„Činjenica da se ova globalna konferencija održava u Hrvatskoj potvrda je ne samo kvalitete našeg rada na zaštiti prirode i promociji obnovljivih izvora energije, koji su sami po sebi ekološki projekti, već i općenito razine na kojoj se zaštita prirode provodi u Hrvatskoj, što stručnjaci i znanstvenici iz cijeloga svijeta koji se bave ovim temama očigledno nisu propustili,“ dodao je Hatić.
„Kada govorimo o održivom razvoju vjetroelektrana koji uključuje zaštitu prirode i okoliša, konferencija CWW 2023 i njezin uspjeh snažan je poticaj nastavku dobrog rada u tom području. Snažan je poticaj i Republici Hrvatskoj da uspješno provede energetsku tranziciju i izvršenje obveza koje ima po pitanju klimatskih promjena uz očuvanje zdravog okoliša i bioraznolikosti,“ objasnila je Mirna Mazija, suorganizatorica konferencije i direktorica tvrtke Supernatural.
U sklopu konferencije posjetili smo vjetroelektrane na lokaciji Jelinak u blizini Šibenika, a sudionici su posjetili i vjetroelektranu Danilo te Sokolarski centar Dubrava, Nacionalni park Krka i Šibenski arhipelag te grad Šibenik. Konferenciju su napustili uz brojne pohvale i iskreno divljenje ljepoti krajobraza i ugođaja koji su doživjeli tijekom konferencije.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI
-
OIKON I Supernatural
| 06.09.2023.
DOLAZE RENOMIRANI ZNANSTVENICI: Utjecaj izgradnje vjetroelektrana na okoliš i prirodu
![Vjetroelektrane šišmiši.jpg]( "Vjetroelektrane šišmiši.jpg")
-
Pametna energija
| 24.05.2023.
Utjecaj izgradnje vjetroelektrana na okoliš i prirodu
![Oikon vjetroelektrana (2).jpg]( "Oikon vjetroelektrana (2).jpg")
