KLIMATSKA OBEĆANJA Ugljična neutralnost do 2050. godine

27.10.2021. / 00:15

Autor Ivan Vukić 27.10.2021. / 00:15

Većina zemalja s klimatskim obećanjima postavila je 2050. kao svoj cilj do kada žele postati ugljično neutralni

Izvor: Andrii Yalanskyi / Alamy / Alamy / Profimedia

Iznimka su Kina, Indija i Rusija koje ciljaju 2060. godinu. Istovremeno, Finska želi postati neutralna po pitanju ugljika do 2035. putem srednjoročnog plana politike klimatskih promjena i nacionalne klimatske i energetske strategije donesenih u lipnju 2019.

Od 137 zemalja koje su se obvezale na neutralnost ugljika samo ih je 60 stavilo ta obećanja u pisani oblik putem konkretnog zakona ili političkog dokumenta. Čak i za zemlje s konkretnim vremenskim okvirima i politikama još je dug put do toga.

Izvor: Trevor Adeline / Caia Image / Profimedia

S planom do neto nule među većim državama nalazi se Finska koja želi postati neutralna ugljika do 2035. putem srednjoročnog plana politike klimatskih promjena i nacionalne klimatske i energetske strategije donesenih u lipnju 2019.

U Europi Island i Austrija nastoje dosegnuti neto nulu do 2040., a Njemačka i Švedska pomjeraju datum neutralnosti ugljika do 2045. godine, Statista prenosi podatke od Energy & Climate Intelligence Unit.

Većina zemalja s klimatskim obećanjima postavila je 2050. kao svoj cilj, uz značajnu iznimku Kine, Indije i Rusije koje ciljaju 2060. Ovih nekoliko iznimaka moglo bi se pokazati štetnim za borbu protiv klimatskih promjena budući da su te tri zemlje bile među vodećih 5 zemalja po emisijama CO2 u 2019., pri čemu je Kina emitirala deset milijardi metričkih tona u odnosu na pet milijardi metričkih tona Sjedinjenih Država.

Iako ne pridonose puno na globalnoj razini, Surinam i Butan jedine su dvije zemlje koje su već postigle neto nulu i čak idu na neto negativnu ekonomiju ugljika. To se može zahvaliti relativno nerazvijenoj prirodi tih mjesta kao i gustom šumskom pokrivaču koji čini 93 posto ukupne površine Surinama, primjerice.

Ugljicna neutralnost u svijetu do 2050. godine

Izvor: Statista

Kao što vidite, Hrvatska nema u planu dostizanje cilja kao i mnoge druge okolne zemlje. Iako je smanjenje emisija stakleničkih plinova ključni dio koncepta neto nule i borbe protiv klimatskih promjena, to nije jedini relevantan pokazatelj. Umjetni ili prirodni ponori ugljika poput prašuma također su važan čimbenik u postizanju ovog cilja budući da je smanjenje emisije ugljika na nulu potpuno nemoguće postići.

Stoga se neutralnost ugljika mora shvatiti kao holistički koncept uključujući razvoj tehnologije za izvlačenje stakleničkih plinova iz atmosfere, daljnje mjere zaštite okoliša u vezi s važnim prirodnim staništima kao i smanjenje ukupne proizvodnje ugljika uzrokovanog industrijaliziranom proizvodnjom.