Sve više pametnih telefona u posljednjih nekoliko godina koristi staklo za kućište

Izvor: Shutterstock

Zemlje u razvoju imale su veću vjerojatnost da će izravno zabraniti određene vrste plastičnih vrećica jer se više bave lošim gospodarenjem plastičnim otpadom. Afrika je među njima najistaknutija jer nema snažan lobi proizvođača plastike.

Značajne iznimke u trendu su Francuska, Austrija, Italija i - od 2022. nadalje - Njemačka koje su zabranile određene vrste tankih plastičnih vrećica i zahtijevaju njihovu zamjenu onima za kompostiranje, što je vrlo popularna vrsta zabrane plastičnih vrećica u cijelom svijetu.

Izvor: Shutterstock

Kina je zemlja sa zabranom plastičnih vrećica jer je zabranila tanke plastične vrećice 2008. godine i istovremeno počela primjenjivati pristojbu za čvršće vrećice. Početkom 2020. Kina je najavila da će značajno proširiti svoje zakone u borbi protiv upotrebe plastičnih vrećica, prvo zabranivši sve nekompostirane vrećice u velikim gradovima do kraja 2020. godine i proširivši ovu zabranu na cijelu zemlju do 2022. godine.

U SAD-u i u Australiji još uvijek nedostaju zabrane ili naknade za plastične vrećice u cijeloj zemlji, iako su ti zakoni primijenjeni u nekim državama. Indija, koja također radi na novoj zabrani plastičnih vrećica nakon što prethodni pokušaji nisu provedeni, stavila je planove na čekanje zbog pandemije COVID-19.

Izvor: Shutterstock

Postoje kompanije koje plastiku koriste u nevjerojatnim količinama, iako se pojavljuju poslovni modeli u pojedinim zemljama u kojima po razne tekućine možete doći sa svojom ambalažom.

Zaklada Changing Markets objavila je izvješće u kojem su imenovali i samim time posramili najveće svjetske stvaratelje plastičnog otpada. U izvješću pod naslovom "Talking Trash: The Corporate Playbook of False Solutions" navodi se da uključene tvrtke aktivno poduzimaju korake za ometanje i podrivanje zakonodavnih rješenja usmjerenih na rješavanje globalne krize plastičnog otpada, što je bez presedana.

Izvor: Statista

Konkretno, izvještaj je vrlo kritičan prema dobrovoljnim obavezama najvećih svjetskih proizvođača plastike koji se koriste taktikama za skretanje pozornosti i odgađanje rješenja dok istovremeno vladama i potrošačima daju prazna obećanja i lažna rješenja.

Od osam najvećih proizvođača plastike na planeti pet je američkih. Coca-Cola je proglašena tvrtkom s najvećim otiskom plastike na svijetu s 2,9 milijuna tona plastične ambalaže proizvedene godišnje dok je njezin najveći konkurent Pepsico na drugom mjestu s 2,3 milijuna tona.

Izvor: Shutterstock

Švicarski Nestlé je na trećem mjestu s 1,7 milijuna metričkih tona. Slijede Danone s 820.000 tona, P&G sa 714.000 tona, Unilever sa 700.000 tona, Colgate-Palmolive s 287.008 tona i Mars sa 184.000 tona.

U izvješću piše da je industrija u SAD-u uspjela krivnju za plastični otpad prebaciti na potrošače i vlasti, a veće stope recikliranja navode se kao izgovor za proizvodnju još više plastike. U Japanu javnost još uvijek nije svjesna kako se plastični otpad iz zemlje izvozi ili spaljuje. Južna Amerika, a posebno Urugvaj, kritizirani su zbog drskog lobiranja industrije dok u Africi Keniju guši plastični otpad tvrtki koje žele povećati svoju prisutnost na kontinentu.