EUROPSKI PARLAMENT: Još više punionica, potiče se industrija čipova u EU

14.07.2023. / 15:01

Autor Ivan Vukić 14.07.2023. / 15:01

Propisana je minimalna udaljenost za punionice električnih vozila, a donosimo još neke bitne odluke koje su izglasali zastupnici

Izvor: Krunoslav Ćosić

Europska unija želi do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990., a cilj im je dekarbonizacija prometa. Nova pravila dio su paketa „Spremni za 55 %”.

Na svakih 60 km duž osnovne mreže TEN-T do 2026. moraju se ugraditi punionice za električne automobile minimalne izlazne snage od 400 kW, koja se do 2028. mora povećati na 600 kW. Zastupnici Europskog parlamenta postigli su i da punionice za kamione i autobuse moraju biti ugrađene na svakih 120 km.

Njih bi do 2028. trebalo ugraditi na polovinu glavnih cesta EU-a, a izlazna snaga treba iznositi od 1400 kW do 2800 kW, ovisno o kategoriji ceste. Države članice moraju do 2031. osigurati ugradnju postaja za opskrbu vodikom najmanje na svakih 200 km duž mreže TEN-T.

TEN-T je transeuropska prometna mreža cesta, željeznica, zračnih luka i vodne infrastrukture u Europskoj uniji.

Izvor: Arturs Laucis / Alamy / Alamy / Profimedia

Korisnicima vozila na alternativna goriva bit će omogućeno jednostavno plaćanje na punionicama (platnim karticama ili uređajima s beskontaktnom funkcionalnošću bez pretplate) dok će cijena tih „goriva” biti prikazana po kilovatsatu, kilogramu ili minuti/sesiji.

Zastupnici su osigurali da će Komisija uspostaviti bazu podataka o alternativnim gorivima kako bi se potrošačima pružile informacije o raspoloživosti, vremenu čekanja i cijenama na različitim postajama.

ARM čip chipset cip cipovi čipovi (2).jpg

Izvor: ARM

U Europskom su parlamentu zastupnici usvojili zakon o poticanju industrije čipova u EU-u – kroz akt će se ojačati strateška autonomija i sigurnost Europe. Mehanizam je za odgovor na krizu radi rješavanja problema nestašice, a za istraživanje i inovacije povezane s čipovima uložit će se 3,3 milijarde eura.

Cilj je novog zakona, koji su već dogovorili Parlament i Vijeće, stvoriti povoljno okruženje za ulaganja u čipove u Europi ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola i prepoznavanjem njihove ključne važnosti putem takozvanog „zakona od najvećeg nacionalnog značaja”. Mala i srednja poduzeća imat će koristi i od povećane potpore, posebno u području dizajna čipova, kako bi se potaknule inovacije.

Zakonodavstvom će se podupirati projekti kojima se povećava sigurnost opskrbe EU-a privlačenjem ulaganja i postupnim povećanjem proizvodnih kapaciteta. Tijekom razgovora s predstavnicima Vijeća zastupnici su osigurali 3,3 milijarde eura za istraživanje i inovacije povezane s čipovima. Uspostavit će se mreža centara kompetencija kako bi se riješio problem nedostatka vještina u EU-u i privukli novi talenti za istraživanje, dizajn i proizvodnju.

Izvor: Rob Wilkinson / Alamy / Alamy / Profimedia

Parlament je usvojio i nova pravila za povećanje uštede energije. Države članice morat će do 2030. zajednički osigurati smanjenje potrošnje energije od najmanje 11,7 % na razini EU-a (u usporedbi s predviđanjima referentnog scenarija iz 2020.).

Do 2030. godine države članice moraju uštedjeti u prosjeku 1,5 % godišnje. Godišnja ušteda energije započet će s 1,3 % u razdoblju do kraja 2025. i postupno će dosegnuti 1,9 % u posljednjem razdoblju do kraja 2030.

Ciljevi uštede trebali bi se ostvariti lokalnim, regionalnim i nacionalnim mjerama u različitim sektorima, npr. u javnoj upravi, zgradama, poduzećima, podatkovnim centrima itd. Zastupnici su ustrajali na tome da se programom posebno obuhvati javni sektor, koji bi svake godine morao smanjiti krajnju potrošnju energije za 1,9 %.

Države članice također bi trebale osigurati da se najmanje 3 % javnih zgrada svake godine obnovi u zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije ili zgrade s nultim emisijama. Direktivom se utvrđuju i novi zahtjevi za učinkovite sustave centraliziranoga grijanja.