Povodom Međunarodnog praznika rada donosimo zanimljive statističke podatke

U Republici Hrvatskoj je u 2022. bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52 tisuće, odnosno za 3,1% više u odnosu na 2018., dok se broj nezaposlenih osoba u odnosu na 2018. smanjio za 25 tisuća, odnosno za 16,2%, te je u 2022. iznosio 128 tisuća.
Stopa zaposlenosti, tj. postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7% u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018. Državni zavod za statistiku donosi zanimljive podatke povodom Međunarodnog praznika rada koji se u svijetu obilježava duže od 130 godina.
Državni zavod za statistiku (ne)zaposlenost prati na dva načina – prikupljanjem podataka iz administrativnih izvora i provedbom Ankete o radnoj snazi, s kojom ćemo vas povodom ovogodišnjega Međunarodnog praznika rada pobliže upoznati.
Prema Anketi o radnoj snazi, u Republici Hrvatskoj je u 2022. bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52 tisuće, odnosno za 3,1% više u odnosu na 2018., dok se broj nezaposlenih osoba u odnosu na 2018. smanjio za 25 tisuća, odnosno za 16,2%, te je u 2022. iznosio 128 tisuća.
Stopa zaposlenosti, tj. postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7% u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih uvijek je nešto manji nego udio muškaraca, a u 2022., primjerice, iznosio je 46,2%.

U 2022. je najveći udio zaposlenih muškaraca bio zaposlen u sljedećim rodovima zanimanja: Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,8%), Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači strojeva (14,4%) te Uslužna i trgovačka zanimanja (13,2%).
Najveći udio žena bio je zaposlen u Uslužnim i trgovačkim zanimanjima (26,4%), dok su na drugome i trećemu mjestu bile Znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje (23,7%) te Tehničarke i stručne suradnice (14,3%).
Iz Zavoda ističu kako u proteklih pet godina nisu zamjetne znatnije promjene ni u udjelu zaposlenih prema stupnju obrazovanja, no u 2022. u odnosu na 2018. ipak je uočen pad udjela zaposlenih sa završenim osnovnoškolskim i nižim obrazovanjem, blago povećanje udjela zaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem dok je udio onih s visokim obrazovanjem ostao gotovo nepromijenjen.
Zaposlenost u Europskoj uniji
Prema Eurostatovim podacima, na razini EU-27 u 2022. je bilo 202,8 milijuna zaposlenih, a veći udio činili su muškarci, točnije, njih 53,7%. Stopa zaposlenosti u području Europske unije iznosila je 54,1%, zemlja u kojoj je ta stopa bila najniža, točnije 45,1%, jest Italija, dok je najviša – 71,8% – zabilježena na Islandu. Ako se gledaju prosječni tjedni sati rada, Grčka je zemlja u kojoj ih je bilo najviše – 39,7 – a u Nizozemskoj najmanje – 30,8. Europski prosjek iznosio je 35,9 sati rada na tjedan.
