Što stoji iza prava na popravak uređaja?

10.04.2022. / 14:01

Autor Krunoslav Ćosić 10.04.2022. / 14:01

Koje konkretne mjere predlažu zastupnici u Europskom parlamentu

Izvor: Jurgita Vaicikeviciene / Alamy / Alamy / Profimedia

77% ljudi u EU radije bi popravilo svoje pokvarene kućanske predmete nego ih zamijenilo novim, pokazuje istraživanje Eurobarometra. U konačnici ih moraju zamijeniti ili odbaciti zbog troškova popravaka i nedostupnosti usluga. Europski parlament se stoga zalaže za “pravo na popravak” u EU, što bi potaknulo proizvođače da potrošačima olakšaju popravak uređaja umjesto da kupuju nove.

Gotovo sedam od deset ispitanika smatra se dovoljno vještim u korištenju digitalnih uređaja u svakodnevnom životu. Kada je riječ o korištenju digitalnih uređaja, anketa pokazuje da bi gotovo osam od deset ispitanika željelo obvezati proizvođače da olakšaju popravak digitalnih uređaja. Međutim, taj se udio smanjuje na četiri od deset, ako to podrazumijeva povećanje cijene.

Što se tiče dijeljenja i kontrole osobnih podataka, četiri od deset je spremno dijeliti svoje osobne podatke na siguran način radi poboljšanja medicinskog istraživanja i skrbi dok je oko tri od deset spremno to učiniti u iznimnim situacijama (npr. prirodne katastrofe, teroristički napadi). Nešto više od šest od deset ispitanika reklo je da bi im bilo korisno imati jedan digitalni ID za sve online usluge.

Izvor: Aleksandr Volkov / Alamy / Alamy / Profimedia

Pravo na popravak smatra se ključnim korakom za plan EU-a za postizanje kružnog gospodarstva do 2050. u okviru europskog zelenog plana, smjernice EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Pokazuje to i nedavno prihvaćena Rezolucija o pravu na popravak izglasana u Europskom parlamentu o kojoj će do kraja 2022. Europska komisija donijeti konačni prijedlog novih pravila.

Prepreka održivijoj potrošnji je planirano zastarijevanje: neki su proizvodi dizajnirani da propadnu nakon određenog vremena ili količine upotrebe. U nekim slučajevima, dijelovi uređaja su ugrađeni tako da se ne mogu izvaditi i zamijeniti.

Elektronika je najbrže rastući izvor otpada u EU-u. U 2017. prikupljeno je više od 3,5 milijuna tona elektronike, a samo 40 % je reciklirano. Popravci elektroničkih uređaja bili bi dobri za okoliš jer bi doveli do smanjenja korištenja resursa, manjih emisija stakleničkih plinova i manje potrošnje energije.

Izvor: pavel sevruykov / Panthermedia / Profimedia

Europski parlament se duže od desetljeća zalaže za povećanje prava potrošača na popravak te je dao niz konkretnih prijedloga Europskoj komisiji da popravke učini sustavnima, isplativima i privlačnima kroz poticaje za popravak neispravnog uređaja ili dobivanje zamjenskog za vrijeme trajanja servisa.

Proizvođači će se obvezati da dodijele besplatan pristup informacijama o popravku i održavanju te će jamčiti ažuriranja softvera kroz određeno minimalno razdoblje. Morat će zajamčiti izdržljivije uređaje koji će se lakše moći popraviti te dijelove koji se mogu ukloniti i zamjenjivati. Potrošačima će se ponuditi bolje informacije o mogućnosti popravka uređaja, uz duža jamstva na uređaje.