SLATKA VODA I PAMETNI GRADOVI: Voda je „nafta 21. stoljeća“ | Smartlife HR

Emisije
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete ubaciti do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste potrošili pet minuta vašeg potpuno beznačajnog vremena, na potpuno besmislenu radnju slanja ovog teksta. Budite sigurni da se on najverovatnije neće nikad pojaviti u medijima jer niti imamo vremena niti imamo želju da se bavimo. vašim glupostima.

Ostalo

Upišite pojam u tražilicu i pritisnite ENTER

SLATKA VODA I PAMETNI GRADOVI: Voda je „nafta 21. stoljeća“

Autor Krunoslav Ćosić

Od ukupno globalno dostupne vode samo tri posto je slatka voda, većinom smrznuta u ledenjacima, a tek manje od jedan posto ostaje dostupno za vodoopskrbu

  Izvor: Ericsson

Danas je Svjetski dan voda. Prema podacima Eurostata iz 2017. godine, Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode po glavi stanovnika u Europskoj uniji. Budući da je voda krucijalna za kvalitetu života i zdravlje, njezina zaštita je u fokusu više ciljeva održivog razvoja UN-a, a postala je i sastavni dio rješenja za pametne gradove.

Ericsson Nikola Tesla, kao društveno odgovorna kompanija, aktivno brine o svojem utjecaju na okoliš. Stoga tehnološka rješenja i kompetencije stručnjaka usmjerava na zaštitu okoliša i poboljšanje kvalitete života, a zajedno s partnerima napravila je i značajan iskorak prema ostvarenju globalnih održivih ciljeva UN-a na lokalnoj razini.

  Izvor: Ericsson

Napredni monitoring okoliša i analitika omogućit će pametnim gradovima kontinuirano praćenje vodenih ekosustava s ciljem informiranog i održivog upravljanja, osiguranja kvalitete života i očuvanja bioraznolikosti na važnim prirodnim područjima.

Ericsson Nikola Tesla zajedno sa stručnim partnerom, Odsjekom za biologiju zagrebačkog PMF-a te s gradovima partnerima, istražuje kako napredne tehnologije mogu pomoći unaprjeđenju kvalitete života te zaštiti vodenih ekosustava koji su pod konstantnim pritiskom urbanih i gospodarskih aktivnosti, ali i turizma te raznih vidova rekreacije.

Radi se o procesima kojima će u budućnosti rasti značaj, a očekuje se i nova regulativa na razini EU, već najavljena kroz strateški dokument ‘’Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.’’ No, već sada je jasno da će za stvaran održivi razvoj gradova biti potrebno koristiti mogućnosti suvremenih tehnologija za dodatnu edukaciju građana o važnosti zaštite prirodnih staništa te ih uključiti u odgovarajuće procese kako bi postigli bolji efekt.