Ništa se ne baca, to je zlatno pravilo ponovnog iskorištavanja sirovina kako bi se ostvarila održivost
Olimpijske igre u Tokiju jedinstvene su po puno toga, a po prvi se put za izradu medalja koristi reciklirana elektronika. Malo tko zna da je zlatna olimpijska medalja u stvari napravljena od čistog srebra i sadrži samo šest grama pozlate.
Srebrna medalja ne laže nikoga i zaista je srebrna dok je brončana medalja legura koja se sastoji od 95% bakra i 5% cinka (prava brončana legura ima 12% kalija i nešto drugih metala kao što su aluminij, nikal ili cink).
Vrijednost Olimpijskih medalja najmanje ima veze s materijalom od kojeg je napravljena, ali ove godine medalje koje će dobiti najbolji od najboljih na svijetu napravljene su od reciklirane elektronike. Potrošačko društvo današnjice generira ogromne količine elektronike koja se baca na dnevnom nivou.
Ono što malo tko zna je da su plemeniti metali visokoprovodljivi, a pojedini imaju poželjna svojstva kao što je antikorozivnost. Specijaliziranim elektrolitičkim procesima se iz elektronike mogu odvojiti plemeniti metali koji se onda mogu koristiti u druge svrhe. U ovom slučaju za sjajna odličja vrhunskih sportaša.
Prvi sportaš koji je dobio zlatnu medalju na ovogodišnjim Olimpijskim igrama i prvi sportaš koji je dobio zlatnu medalju napravljenu od reciklirane elektronike je japanska natjecateljica u disciplini zračna puška 10 m za žene Qian Yang.
Organizatori Olimpijskih igara u Tokiju najavili su još prije četiri godine da će medalje biti napravljene od reciklirane elektronike i organizirali su kampanju prikupljanja nepotrebnih uređaja kako bi se metali u njima iskoristili za medalje.
Korisnici su mogli da prilože sve, od pametnih telefona i digitalnih kamera preko matičnih ploča i grafičkih kartica do konzola i laptopa. U samo godinu i po dana kampanje prikupljeno je nevjerojatnih 48.488 tona opreme i više od 5 milijuna telefona prikupljenih u trgovinama lokalnog providera, kompanije NTT.
Da bi se napravilo 5000 medalja za Olimpijske i Paraolimpijske igre organizatori su za svega 14 mjeseci dobili oko 2.700 kilograma bronce, a za 18 mjeseci čak 28,4 kg zlata od potrebnih 30,3 kg i 3.500 kg srebra od potrebnih 4.100 kg. Sve to je dobiveno iz donacija, a sva potrebna količina postignuta je pred kraj kampanje, u ožujku 2019. godine.
Cilj medalja od reciklirane elektronike je skretanje pozornosti na ogromnu količinu otpada kojeg čovječanstvo generira svakoga dana te podizanje svijesti o zagađenju kako bi se budućim generacijama poslala vrlo bitna i jasna poruka.
Ovogodišnje Olimpijske i Paraolimpijske igre su prve u povijesti čije će medalje u potpunosti biti napravljene od recikliranih materijala. Iako je bitno napomenuti da ovo nije jedinstvena ideja i da su na prethodnim Olimpijskim igrama u Brazilu organizatori iskoristili reciklirane materijale za 30% srebra koje je korišteno za srebrne i zlatne medalje. Brazilci su plemenite metale dobili od starih dijelova automobila, ogledala i ploča za rendgen.
Hoće li i pariški organizatori Olimpijskih igara krenuti stopama Japana 2024. godine ostaje za vidjeti.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI
-
SPECIJALNO IZDANJE
| 23.07.2021.
OTVORENE SU OLIMPIJSKE IGRE U TOKIJU Osjetite olimpijski duh uz posebni pametni telefon
-
LJETNE IGRE
| 24.07.2021.
TOKYO 2020 Ne propustite Olimpijske igre na svojem pametnom telefonu
