Hrvatska se ne može baš pohvaliti s velikim brzinama prijenosa podataka
Na Islandu se surfa prosječnim brzinama od 216,56 Mb/s. Na temelju više od 200 milijuna testova povezivanja provedenih diljem kontinenta Island je okrunjen kao europski prvak u širokopojasnom pristupu u 2022. Pokazuje to godišnje istraživanje portala kabel.co.uk napravljeno u periodu od 1. srpnja 2021. do 30. lipnja 2022.
Iza Islanda su Luksemburg, Lihtenštajn, Andora i Francuska te ove države zaokružuju prvih pet, s prosječnom brzinom preuzimanja između 120 i 220 megabita u sekundi.
Veličina zemlje utječe na brzinu interneta. Na primjer, zemlje poput Luksemburga ili Lihtenštajna imaju prednost jer moraju pružati usluge na manjem području u odnosu na veće zemlje kao što su Njemačka ili Italija.
Francuska je imala dobre rezultate u 2022. čak i ako istraživanje ne uzima u obzir regionalne razlike. Isključujući zemlje s manje od milijun stanovnika, francuska mreža fiksnog interneta treća je u svijetu, iza Tajvana i Japana.
Na donjem kraju ljestvice su Bosna i Hercegovina i Albanija kao zemlje s najsporijom internetskom brzinom - prosječne brzine preuzimanja mogu pasti ispod 20 megabita u sekundi. U BiH su brzine 8,16 Mb/s u prosjeku.
Hrvatska i Slovenija spadaju među zemlje s prosječnim brzinama downloada od 20 do 49 Mb/s dok Srbija zauzima bolje mjesto s brzinama od 50 do 99 megabita u sekundi, pokazuje mapa koju prenosi Statista. U Hrvatskoj su brzine 20,74 Mb/s, a u Sloveniji 38,15 Mb/s. Srbija ima prosječne download brzine od 51,84 Mb/s, što je za 250 posto veća brzina nego što ju imaju hrvatski građani.