6. siječnja 1838. obavljeni su pokusi s električnim telegrafom

Izumitelj Samuel Morse proveo je prije 184 godine prve uspješne eksperimente s električnim telegrafom. Stara gravura Morseove predajne (transmitting) ploče potječe iz viktorijanskog doba, a nalazi se u knjizi iz 1890-ih o otkrićima i izumima tijekom 1800-ih.
Morseov kod je metoda koja se koristi u telekomunikacijama za kodiranje znakova teksta kao standardiziranih sekvenci dvaju različitih trajanja signala nazvanih točkice i crtice (dit i dah). Morseov kod je dobio ime po Amerikancu Samuelu Morseu, jednom od izumitelja telegrafa.

Prvi put je korišten 1840-ih. Međunarodni Morseov kod (ili Kontinentalni Morseov kod) iz 1865. kodira 26 slova abecede, jedno nelatinično slovo, brojeve i mali skup interpunkcijskih i proceduralnih signala (prosigns). Trajanje dita je osnovna jedinica mjerenja vremena u prijenosu Morseovog koda. Trajanje jednog daha je tri puta veće od dužine dita.
Razdoblje odsutnosti signala (razmak) razdvaja slova i riječi. Morseov kod se može poslati u obliku zvučnih valova ili vidljive svjetlosti. Prijenosna ploča sa svojim perforacijama omogućila je brže slanje elektroničkih poruka.
