Sve je veći broj ljudi i tvrtki izložen zlonamjernom utjecaju tehnologija

Izvor: Andrew Brookes / ImageSource / Profimedia

Nedavno su, prije samo nekoliko mjeseci, osobni podaci stotina milijuna korisnika Facebooka objavljeni na jednom internetskom forumu. Podaci uključuju imena profila, Facebook ID-ove, telefonske brojeve i, u nekim slučajevima, e-mail adrese 533 milijuna korisnika u 106 zemalja, a potječu od napada koji datira iz 2019.

Ipak, iz Facebooka su izjavili da su podaci dobiveni izvlačenjem javno dostupnih podataka s platforme, a ne hakiranjem sustava. Počinitelji su upotrijebili značajku osmišljenu kako bi korisnicima pomogli u pronalaženju prijatelja na Facebooku uvozom telefonskih brojeva iz njihovih kontakata; dakle, iskorištavanjem rupe koja je u međuvremenu zatvorena, prema podacima tvrtke.

Izvor: TEK IMAGE / Sciencephoto / Profimedia

Iako je Facebook istaknuo kako podaci ne uključuju financijske podatke ili lozinke, bitno je napomenuti da su to strukturirani skupovi podataka koji povezuju korisnike s adresama e-pošte i telefonskim brojevima, što je prava „gozba“ za prevarante, pošiljatelje neželjene pošte i druge vrste internetskih kriminalaca.

Najčešće vrste cyber kriminala u 2020. godini, na primjeru SAD-a (podaci FBI), pokazuju da su na vrhu prijevare kroz phishing, vishing i smishing (241.342 osobe), iznuđivanje (108.869 osoba), povreda osobnih podataka (45.330 osoba), krađa identiteta (43.330 osoba), različita lažiranja (28.218 osoba), lažno predstavljanje (24.276 osoba), a 23.751 osobi je slomljeno srce kroz romantične prijevare.