Ovo je prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je predlagatelj Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, a odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Europska komisija je kroz ciljeve „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu“ i Akcijskog plana „5G za Europu“ postavila ciljeve kojima se potiče razvoj širokopojasnog pristupa i mreža vrlo velikog kapaciteta.
Omogućit će se time gigabitna povezivost s ciljem transformacije jedinstvenog digitalnog tržišta prema gigabitnom društvu i razvoju 5G mreža, a koje države članice Europske unije trebaju ostvariti do 2025. godine.
Prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI 2020) Hrvatska je je na 25. mjestu od 27 država članica EU-a. Dosadašnji razvoj širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, planiran do 2020. godine, nije bio dovoljno brz i nije rezultirao dostupnošću širokopojasnog pristupa s dovoljno velikim brzinama, što bi trebao promijeniti novi Nacionalni plan.
Novi bi plan trebao stvoriti preduvjete za zaustavljanje daljnjeg zaostajanja Hrvatske po razvijenosti širokopojasnog pristupa unutar EU-a, odnosno stvaraju se preduvjeti za ostvarenje ciljeva gigabitne povezivosti do 2025. godine.
Nacionalnim planom utvrđuju se četiri posebna cilja koja se smatraju posebnim ciljevima, a u skladu su sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske:
1. odnosi se na uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u kućanstva kako bi se omogućio širokopojasni pristup s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku (download), uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s
2. cilj se odnosi na uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta koje podržavaju širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s za javne namjene, što uključuje osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i zdravstvene ustanove te prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika (autobusni kolodvori, željeznički kolodvori, zračne luke, putničke pomorske i riječne luke)
3. uvođenje 5G mreža odnosno osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u urbanim područjima i uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca treći je posebni cilj. Urbana područja obuhvaćaju jedinice lokalne samouprave u sastavu četiri urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave u sastavu većih i manjih urbanih područja. Glavni kopneni prometni pravci odnose se na autoceste, državne ceste i željezničke pruge u Hrvatskoj koje čine transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T)
4. 5G mrežama bavi se i četvrti cilj, a odnosi se na osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u ruralnim područjima koja obuhvaćaju sve jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave izvan urbanih područja.
