U Zagrebu je održana konferencija s tematikom pametnih gradova i inovacija koje se već koriste ili tek dolaze u gradske sredine

Izvor: Krunoslav Ćosić

Do izražaja dolaze smart cities kako bi odgovorili na izazove, bili efikasniji i bolje organizirani. Svi žele da su gradovi zeleniji, povezaniji, dobri prema okolišu, ali kako to postići? Potrebna je javna dostupnost podataka, oni su „nafta 21. stoljeća“, ističe Erlić te dodaje da se uz pomoć podataka i tehnologije donose bolje odluke. Istovremeno, bitno je u gradske probleme uključiti što više građane.

Integracija odnosno integrirani teritorijalni program 2021.-2027. jedan je od načina kako to postići jer Hrvatskoj na raspolaganju stoji milijardu i pol eura namijenjenih za ulaganje u razvoj pametnih i održivih gradova i otoka. Potrebno je osmisliti pristup razvoju i kombinirano s više intervencija u realnom vremenu postići integraciju.

Izvor: Krunoslav Ćosić

Inovacijama do održivih gradova

Uslijedio je panel s temom „Inovacijama do održivih gradova“ na kojem su sudjelovali gradonačelnici Rijeke, Karlovca, Splita i Zaprešića, a moderatora Vanju Figenwalda zanimalo je koje se strategije i inovacije koriste kako bi se ostvarilo kvalitetno upravljanje na temelju održivih strategija, uz odgovornost i transparentnost te sudjelovanje građana.

Izvor: Krunoslav Ćosić

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je Rijeka city card koja se koristi za plaćanje prijevoza, parkinga, a u pilot fazi je projekt udaljenog pristupa parkingu. Pred gradovima je izazov zadržavanja kvalitetne snage, naročito informatičara jer gradovi teško pronalaze ljude.

Privatni sektor odvlači takve ljude i s tim će se gradovi suočiti u budućnosti. Ono što sada gradovi rade inhouse morat će se u skoroj budućnosti outsourcati. Živimo u visoko centraliziranoj zemlji, kaže gradonačelnik Rijeke, a to se treba promijeniti.

Živimo u vrijeme energetske inflacije, svaku kunu treba okrenuti tri puta. Treba riješiti parking u mirovanju, što je mnogim gradovima problem. Troškovi gradova trebaju biti transparentni, građani trebaju vidjeti na što se troši njihov novac. Problem je i odlazak građana iz Hrvatske, naročito mladih obitelji, jer grad bez ljudi nema smisla.

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić smatra kako građani uvijek od novih rješenja moraju imati koristi. Sve treba biti vidljivo na internetu, što se tiče računa i plaćanja, a u karlovačkoj gradskoj upravi nemaju više papira – sve je digitalizirano.

Izvor: Krunoslav Ćosić

Praktična rješenja su već postala standard kao što je praćenje prometa. Parkirališta su u Karlovcu učinili pametnim i zelenim, ali sve je to istovremeno i jako skupo. Provode se mnoge zelene digitalne pametne politike odnosno rješenja. Uveli su vidljivi registar nekretnina, prije dva mjeseca, a podaci su zanimljivi i građanima i privatnim investitorima.

Za samo 7 dana u Splitu je uvedeno digitalno potpisivanje svih dokumenta, istaknuo je gradonačelnik Splita Ivica Puljak dodajući kako sada više ništa nije na čekanju na potpis gradonačelnika. Ne čeka se više ništa.

Na 14 javnih zgrada su u Splitu postavili solarne panele, uveli su novi sustav za vozne karte, a u gradskoj aplikaciji uživo svaki građanin i turist može vidjeti gdje se nalazi svaki gradski autobus - građani mogu provjeriti kasni li neki autobus, što je prikazano crvenom bojom, za razliku od zelene boje koja pokazuje kretanje autobusa u redovnom voznom redu. Na mapi se vidi koji autobusi zaista kasne pa djeca u školi više ne mogu pravdati svoj izostanak kašnjenjem u prijevozu jer nastavnik vrlo lako može provjeriti stanje u prometu.

Ove godine u Splitu pripremaju projekt sa 750 podzemnih kontejnera, uz obično bravicu i brojač otvaranja brave kako bi mogli vidjeti i pratiti koliko se koristi neki kontejner jer je gradu preskupo imati pametne brave na svim tim kontejnerima.

Od lipnja ove godine u Smart city aplikaciji za Splićane pripremaju mogućnost plaćanja komunalnih računa, ali i dvosmjernu komunikaciju kako bi građani mogli napisati što ih u gradu smeta, a istovremeno grad svoje građane može informirati o aktualnostima.

Moći će razvijati i neke nove usluge kroz tu aplikaciju. Puljak želi da Split postane najpametniji hrvatski grad, s najpametnijim rješenjima. Istaknuo je u panelu kako u Splitu (vjerojatno) imaju najkorišteniji sustav bicikala u Europi.

Izvor: Krunoslav Ćosić

Gradonačelnik Zaprešića i predsjednik udruge gradova Željko Turk ističe da su uveli transparentnost u sve gradske troškove pa građani mogu znati i što njihov gradonačelnik taj dan jede i na što sve troši gradski novac.

Zaprešićani mogu koristiti mobilnu aplikaciju Javna stvar za komunikaciju s gradom, mogu napisati sve što ih tišti. Zaprešić je prvi hrvatski grad koji ima ovakvu aplikaciju kroz koju građani mogu pratiti gradske obavijesti.

Turk ističe kako komunalna infrastruktura građane još uvijek jako zanima. Omogućili su online upise djece u dječje vrtiće, imaju stanice za praćenje zagađenja grada, što su također funkcionalnosti aplikacije.

Pri kraju je implementacija sustava odvoza otpada s čipovima odnosno karticama, a kroz edukaciju djece su uspjeli njihove roditelje educirati i motivirati da budu odgovorniji s otpadom. Grad unatrag tri godine osvjetljava LED rasvjeta.

Kao što je vidljivo iz ovog kratkog pregleda onoga što smo čuli na Liderovoj konferenciji, hrvatski se gradovi imaju s čime pohvaliti, pripremaju nove projekte uz europske novce, a spomenuto je kako je gradonačelnik Praga javno objavio kalendar svih svojih sastanka tako da građani mogu pratiti sve što radi. Pogledajte kompletan program konferencije Smart cities 2023.