SMART CITIES 2022: Digitalizacija i 'zeleno' omogućuju veliki napredak

Novac je u „zelenom“, novac nikad kao sada nije bio dostupan za razne projekte uz koje se može unaprijediti život građana u velikim i malim gradovima. Ali, treba trenutno reagirati jer već sutra može biti kasno – to su neke od poruka i zaključaka koje smo čuli na konferenciji časopisa Lider Smart cities 2022 održanoj u Zagrebu 6. travnja 2022.

Uz sudjelovanje većeg broja hrvatskih gradonačelnika bilo je riječi i o projektima pametne rasvjete, unaprjeđenju prometa i smanjenju nesreća, o digitalizaciji, održivosti i obnovi nakon potresa u Zagrebu i Zaprešiću.

„50% svih novaca je u zelenom“, smatra Ana Fresl (Projekt jednako razvoj i HUP, direktorica i predsjednica Udruge profesionalaca u fondovima EU) koja je istaknula kako se do europskog novca može doći ako su projekti održivi. Mogućnosti digitalizacije omogućuju znatan napredak.

Treba se znati boriti s trenutno velikim izazovom, a to su cijene koje zbog inflacije stalno rastu. Sad je vrijeme za ulaganje, može se napraviti više nego ikada prije, treba biti hrabar i uzeti kredit, treba iskoristiti fondove za razvoj, ali projekti u svojoj srži moraju imati ključne riječi poput ekologije, naglaska na zelenom i održivosti.

Inovacijama do održivih gradova

Tijekom konferencije održan je zanimljiv panel na kojem su sudjelovali gradonačelnici Varaždina, Rijeke, Karlovca i Zaprešića te predstavnik Grada Zagreba. Bilo je riječi o rješenjima pametnih gradova koja su do sada implementirana, ali i koja se očekuju u budućnosti. Javna uprava se počela snažno digitalizirati, jako puno novca je na raspolaganju, ali dostupnog u kratkom vremenu. Bitan je i element informatičke sigurnosti, koliko su gradski sustavi sigurni od cyber napada.

Rijeka je poznata kao grad predvodnik pametnih rješenja te s najboljom digitalnom tranzicijom, a u pozadini su rješenja koja su pripremali godinama. Digitalna tranzicija će se u narednom razdoblju najviše ticati komunalnih tvrtki, izjavio je Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, koji uzor vidi u Ljubljani u kojoj se primjenjuju mnoga urbana rješenja.

Projekt uvođenja riznice će omogućiti da se vide sve transakcije prilikom svih isplata i plaćanja, narudžbenice također, zatim elektronsko poslovanje unutar gradske uprave kako bi Sve bilo transparentno te kako bi i građani bili uključeni.

Grad Rijeka se uključuje u projekte i na državnoj razini, provode projekt e-upisa u vrtić, a taj sustav su sami razvili. Od sutra (7. travnja 2022. ) starta, kroz sustav eGrađani. Rijeka se može pohvaliti da su im sve gradske naknade za građane na jednom računu kako bi olakšali građanima plaćanje. U narednom periodu građanima žele omogućiti plaćanje gradskih računa bez ikakve provizije.

Filipović smatra kako se za smart rješenja, uz gradsku upravu, trebaju uključiti i sveučilišta. Gradska tvrtka Smart Ri pokušava objediniti sve partnere s kojima surađuju (poput Ericssona Nikole Tesle, Hrvatskog Telekoma, komunalnih poduzeća) kako bi pronašli rješenja koja su aplikativna.

Prije mjesec dana pokrenuli su projekt inkubatora površine 2700 m2 koji će biti posvećen IT tehnologijama, a cijena projekta je 47 milijuna kuna. Pripremaju projekt sa sunčanim elektranama, okreću se zelenoj energiji, ali to su ipak dugoročna rješenja. Sve s ciljem smanjenja cijena energenata u dužem periodu.
Rijeka je poznata i kao grad s većim brojem električnih romobila koji se mogu unajmiti - imaju dostupnih 200 romobila na 10 lokacija, a uskoro će na 32 lokacije imati 600 romobila. Građani su dobro prihvatili takav prijevoz, a sad se čeka zakonska regulativa za ovu vrstu prometala.

O Varaždinu je govorio gradonačelnik Neven Bosilj – istaknuo je nedavno predstavljenu mapu solarnog potencijala svih građana njegovog grada. U web aplikaciji se upiše iznos kućnog računa za električnu energiju i odmah se izračunava koliko solarnih panela treba kupiti i kad će se otplatiti projekt.

Već 10-ak godina sva semaforska raskrižja u Varaždinu su digitalizirana, ispisuje se koliko će dugo trajati crveno svjetlo na semaforu pa vozači mogu ugasiti motor ako je prikazano da će crveno svjetlo biti uključeno još na primjer 60 sekunda. Gradonačelnik Bosilj ističe da su plaće djelatnika svih službi transparentno dostupne građanima. Bosilj smatra da je problem što Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za projekte za koje su mnogi aplicirali, ne daje odgovore jesu li prošli.

Karlovac ima za cilj da u njihovim pametnim rješenjima naglasak ne bude samo na digitalizaciji nego i da građani imaju i stvarnu korist od svega toga. Imaju riznicu 10 godina, upis u vrtić je već od prije digitaliziran, sve potpore idu preko aplikacija i građani ne moraju dolaziti u gradsku upravu, istaknuo je gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.

Na parkirališta ugrađuju senzore. Imaju i razne pilot projekte poput daljinskog očitavanja vodomjera i toplinskih podstanica. Gradske tvrtke su dio cijele priče tako da za jednu stvar ne rade pet rješenja nego je sve stavljeno pod jednu kapu. Omogućili su cijeli gradski proračun javno dostupnim, transparentno je sve.

Mandić je rekao da su sva pametna i zelena rješenja jako skupa. 14 javnih karlovačkih zgrada dobit će solarne panele te će biti energetski neovisni. Ove godine za poslovne subjekte uvode potpore za solare. Karlovački poljoprivrednici sve više koriste potpore.

Grad Zagreb razvija Smart City hub o kojem je i prethodnih godina bilo riječi na konferenciji Smart cities. To je središnje mjesto za pronalazak informacija o projektima i uslugama, s naglaskom na tehnološkom povezivanju u pozadini. Zadnjih godina su napravili novi iskorak kroz enterprise infrastrukturu dostupnu zaposlenima.

EU usluge su sadašnjost, stvarnost, a ne budućnost, dodao je Darko Šiško, pomoćnik pročelnika za strategijske informacije i istraživanja Grada Zagreba. Naglasak je na obnovi javnih objekata i gradskih institucija nakon potresa, ulaže se u zelena rješenja sve više. U razvoju je praćenje potrošnje energije, vode, struje. Uskoro na snagu stupa nova odluka o prikupljanju komunalnog otpada, a morat će imati neke elemente smart rješenja. U Zagrebu je veliki problem promet jer je neprihvatljivo da svaki punoljetni stanovnik svugdje putuje automobilom. Grad je zagušen automobilima, ima ih oko 350.000, a s automobilima koji dolaze u Zagreb broj se penje na pola milijuna vozila.

Zaprešić kroz sustav digitalne uprave omogućuje transparentnost svih računa, stavlja naglasak na zeleno i održivo, prate kvalitetu zraka u učionicama, na raskrižjima. Imaju postavljenu LED rasvjetu, pametna rješenja s brojačima vremena na semaforima, biciklističke staze, plaćanje preko aplikacija, senzoriku za slobodna parking mjesta.

Prisutna je evidencija elektronskih očitovanja, čipirane su vrećice otpada, imaju očitanje potrošnje vode. Imaju rješenje kojim će klasičnu razglednicu pretvoriti u 4D, dostupno kroz virtualni svijet. Zaprešić razvija širokopojasni internet, taj projekt je dobro napredovao, a grade se i fotonaponske elektrane. Imaju program za daljnji razvoj vodovodne mreže, planiraju novi most preko Save, imaju raspoložive 1,3 milijarde kuna za nove natječaje.

Na konferenciji su održana mnoga predavanja s temom financiranja javne rasvjete za koju se od HBOR-a mogu dobiti znatna sredstva, kako bi mogao izgledati pametni promet u pametnom gradu (Odašiljači i veze), Infodom je predstavio svoja pametna rješenja, a o pametnim rješenjima u španjolskom gradu Bilbao, proglašenom jednim od 10 najpametnijih gradova u svijetu, govorila je Oihane Aguirregoitia.