I dok Hrvatska muku muči s natalitetom, globalno gledajući situacija je upravo obrnuta – sve nas je više
Sad nas je 7.865.698.558, a samo sekundu kasnije na Zemlji je nekoliko ljudi više. Danas će u svijetu biti rođeno oko 295.000 ljudi, a umrijet će oko 124.000 ljudi. Dakle, svaki dan je na Zemlji oko 171.000 ljudi više. Koje su najbrojnije nacije, koji su najbrže rastući gradovi u svijetu i gdje se nalaze?
8 milijarditi stanovnik trebao bi se roditi za dvije godine, u 2023., 9-milijarditi u 2037. dok bi se 10 milijardi stanovnika na našem planetu moglo izbrojati u 2055. godini. Od 1959. godine, za samo 40 godina, populacija Zemlje se udvostručila, s 3 milijarde na 6 milijardi u 1999. godini.
Te 1999. godine u Sarajevu je rođen 6-milijarditi stanovnik, a 12 godina ranije, za vrijeme Univerzijade u Zagrebu je 11. srpnja 1987. rođen 5-milijarditi stanovnik Zemlje. Trenutno broj stanovnika raste po stopi od 1,05 posto godišnje, što znači da nas je svake godine 81 milijun više. Otprilike, to je kao da zbrojimo stanovništvo nekoliko velikih svjetskih gradova.
Oko 1800. godine na Zemlji je živjela milijarda ljudi, a zatim je počelo povećavanje:
2 milijarde: 1930. godine
3 milijarde: 1960. godine
4 milijarde: 1974. godine
5 milijardi: 1987. godine
6 milijardi: 1999. godine
7 milijardi: 2011. godine
Iako bismo očekivali da su najbrže rastući gradovi smješteni u Kini i Indiji, zbog ubrzane urbanizacije u ove dvije države, gradovi u Africi imaju najveći rast broja stanovnika. Od 28 najbrže rastućih gradova u 2020. godini, čak 22 grada nalaze se u Africi, a rastu po godišnjoj stopi od 5 posto.
U istom razdoblju 86 gradova će imati godišnji rast od 4 do 5 posto, od čega se 58 gradova nalazi u Africi, 24 su u Aziji i na Bliskom Istoku. Prema podacima Ujedinjenih naroda, najbrže rastući grad bio je Gwagwalada, satelit nigerijskog glavnog grada Abuje, a slijedi Kabinda u Demokratskoj Republici Kongo. Obje su zemlje na vrhu liste s najbrže rastućim gradovima u svijetu, a na listi su još i Angola, Tanzanija i Mozambik.
Paralelno, brza urbanizacija u Africi dovodi do rasta siromašnih četvrti i prenatrpanog života, problema u prometu i zagađenja okoliša. U 2018. godini, pokazuju podaci UN-a, oko 55 posto urbane populacije u Africi živjelo je u siromašnim četvrtima, a istovremeno je u Aziji taj udio bio oko 30 posto te oko 20 posto u Latinskoj Americi. Sve to može nagovijestiti nove oružane sukobe, glad, bijeg sa sela.
Do 2030. godine polovica od svih gradova koji će imati najveće povećanje stanovništva bit će smještena u Indiji, Kini, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo, Pakistanu, Indoneziji, SAD-u i Bangladešu.
U 2018. godini u svijetu su postojala 33 megagrada (gradovi s više od 10 milijuna stanovnika), a najveći broj ih je u Latinskoj Americi (18 posto urbanog stanovništva), u Aziji (15 posto), u Sjevernoj Americi (10 posto) i Africi (9 posto). Tokio je najveći grad na svijetu, u njemu živi 37 milijuna ljudi, a slijedi Delhi s 31 milijun te Šangaj s 27 milijuna.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu (International Monetary Fund), najveći udio svjetske populacije živi u Kini (18,25 posto), slijedi Indija s 18,04 posto dok u SAD-u, kao trećoj najmnogoljudnijoj državi na svijetu, živi 4,3 posto globalne populacije.
Azija je najmnogoljudniji kontinent na Zemlji – uz Indiju i Kinu tamo su i države poput Indonezije, Pakistana i Bangladeša. Te četiri azijske države čine polovicu od 10 najvećih zemalja na svijetu. 50 posto od prvih 20 najmnogoljudnijih zemalja su azijske, a na listi od 10. do 20. mjesta su Japan, Filipini, Vijetnam, Iran i Tajland.
UN procjenjuje da će azijsko stanovništvo u 2070. godini dosegnuti brojku od 5,27 milijardi. Europa će svoj vrhunac od 689 milijuna stanovnika dosegnuti oko 2060. godini, a Latinska Amerika će oko te godine imati 765 milijuna stanovnika. Nadalje, UN procjenjuje da će stanovništvo na afričkom kontinentu premašiti azijsko tek u sljedećem stoljeću.