Kompanije drugu godinu za redom ostvaruju dobit veću od 10 milijuna eura
Analizu hrvatske industrije proizvođača videoigara izradio je Klaster hrvatskih proizvođača videoigara, uz podršku A1 Hrvatska, a odnosi se na period od 2019. do 2021. godine.
Udio izvoza u prihodu ovih gospodarskih pokretača je tijekom prošle godine bio čak 80%, što je gotovo duplo više od prosjeka domaće IT industrije koja se nerijetko ističe kao vodeća industrija hrvatskog tržišta i jedan od najvećih aduta u pozicioniranju na globalnom tržištu.
Gejming sektor bilježi rast službenog broja zaposlenih u usporedbi 2020. i 2021. od 14%. Udio zaposlenih Hrvata u kompanijama je čak 97,5% te je gejming industrija već sada važan segment hrvatskog gospodarstva uz značajnu perspektivu razvoja. Ukupno je na kraju 2021. u pravnim osobama bilo zaposleno 474 ljudi dok je u 2020. bilo 425.
„Brojni su studiji koje bih mogao navesti, počevši od Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara svima dobro poznatog Nanobita pa sve do visoko-budžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a ili Croteamovog Serious Sam serijala. Imamo kompanije koje svoj uspjeh temelje na potpuno različitim projektima, pri čemu je njihova dobit samo tijekom 2021. bila između 4 i 44 milijuna kuna. To je ono što nas kao zajednicu nadahnjuje i iznimno veseli. Napredak je kontinuiran, ostvaren zajedničkim snagama i uz pomoć partnera, poput A1 Hrvatska, koji upravo u gejmingu prepoznaju vrijednost i potencijal rasta i razvoja“, izjavio je tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara Aleksandar Gavrilović.
Nekoliko institucija razvilo je i programe obrazovanja u game developmentu od kojih je možda i najznačajnija izgradnja poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1 u Novskoj. Od osnutka 2018. razvojni put u inkubatoru započelo je čak 75 start-upova.
Većina hrvatskih gaming studija želi raditi igre koje i sami vole igrati te listom dominira mnogima omiljeni RPG žanr, zatim click-and-click avanture do TBS, RTS i taktičkih igara. 64 posto igara prodaje se preko Steama, po 41 posto preko Xbox i Android trgovina, a kroz Appleovu trgovinu za iOS uređaje proda se 35 posto igara nastalih u Hrvatskoj.
Studiji koriste više od jednog game enginea, ali dominantan je Unity koji odgovara i malim indie timovima i srednje velikim uhodanim studijima.