Čipove svi trebaju – proizvođači pametnih telefona, računala, tableta, automobila, hladnjaka…
Poluvodiči su se vratili u međunarodni fokus nakon što su nestašice, pogoršane pandemijom COVID-19, osvijetlile ključnu ulogu koju računalni čipovi igraju u mnogim velikim industrijama, na primjer u proizvodnji automobila, pametnih telefona, raznih kućanskih uređaja...
Japanska vlada pod vodstvom Yoshihide Suge objavila je kako nastoji ojačati zaostalu industriju poluvodiča u zemlji. U prvom koraku, proizvodnja čipova podignuta je na nacionalni prioritet sličan proizvodnji hrane ili energije, izvještava Bloomberg.
Podaci Boston Consulting Groupa i Udruženja industrije poluvodiča pokazuju koliko se proizvodnja čipova odmaknula od svojih tradicionalnih uporišta - među njima i Japana - u posljednjim desetljećima.
Godine 1990. Japan, Europa i SAD dominirali su proizvodnjom poluvodiča, ali s ulaskom Južne Koreje, Tajvana i na kraju Kine, tri početne proizvodne lokacije smanjene su na kombinirani tržišni udio od samo 35 posto u 2020. Pad bi se mogao i nastaviti, sve do 2030.
Prema izvješću Bloomberga, Japan još uvijek održava neka područja (robotika i superračunala), no druge zemlje su preuzele vodeću ulogu u različitim područjima dok se Japan trudio pratiti inovacije u višestrukom području poluvodičkih proizvoda.
Japanski proizvodi i dalje zadovoljavaju specijalističke i visokokvalitetne potrebe, ali jeftiniji i sveprisutniji poluvodiči sada se proizvodi drugdje jer Japan nije uspio pratiti rastuću potražnju. Dok se SAD i europske zemlje na sličan način drže stručnosti u određenim područjima, proizvodna moć novijih azijskih igrača predstavlja identične izazove kao što ih ima Japan.
U periodu od 1990. godine pa do projekcija u razdoblju do 2030. godine primjetno je kako je SAD, uz Europu, vladao u periodu od 1990. do 2000. godine. Od tada opada udio u svjetskom tržištu proizvođača čipova. Japan drži manje-više konstantan udio, Južna Koreja povećava udio, Tajvan je konstantan, ali Kina ima veliki rast.