Bolje će se zaštititi potrošači poput zabrane jednostranog povećanja limita dopuštenog i prešutnog prekoračenja
Kroz brojne se odredbe novih europskih pravila o potrošačkim kreditima želi dodatno zaštititi građane Europske unije, istaknuto je tijekom tematske rasprave u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj na kojoj su sudjelovali eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) te viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras.
Studija, koju je na prijedlog zastupnika Sokola, izradila istraživačka služba Europskog parlamenta, otkrila je kako čak 340 milijuna ljudi u EU članicama ima minuse na bankovnim računima, a „prekoračenja su jedan od najskupljih oblika zaduženja“, rekao je Sokol te dodao:
„Potrošači su u ovoj kategoriji najslabije zaštićeni. Primjerice, na Malti kamate idu čak iznad 30 %“. Sokol smatra da je stoga bilo važno u tekst nove direktive ugraditi pravila prema kojima će banke za svako povećanje minusa na računu tražiti izričiti pristanak potrošača.
Nova direktiva prvi je zakonodavni akt kojim se na europskoj razini kodificira pravo na zaborav i zaštita od diskriminacije za građane koji su preboljeli rak. Viceguverner HNB-a Fras je pozdravio nova pravila te istaknuo kako zaštita potrošača uvijek ide ruku pod ruku s financijskom stabilnošću.
Direktiva koju je Europski parlament potvrdio na prošlomjesečnoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu države članice morat će primjenjivati najkasnije od 2026. godine. Njome se potrošački krediti prilagođavaju sveprisutnom trendu digitalizacije, a pritom se osnažuje položaj potrošača u odnosu na banke.
Posljednji su put pravila po potrošačkim kreditima na razini EU-a regulirana 2008. godine. U međuvremenu, zahvaljujući digitalizaciji temeljito su se promijenili proces donošenja odluka i općenito navike potrošača koji sada žele lakši i brži postupak za dobivanje kredita i često podnose zahtjeve za kredite putem interneta.
Na tržištu su se pojavili novi sudionici i novi proizvodi, poput kratkoročnih kredita s visokim troškovima. Digitalizacija je dovela i do pojave novih načina digitalnog objavljivanja informacija i procjenjivanja kreditne sposobnosti potrošača s pomoću sustava za automatizirano donošenje odluka i netradicionalnih podataka. Zbog svega navedenog, bilo je potrebno prilagoditi EU pravila o potrošačkim kreditima novim okolnostima.