Iako vožnja vlakom već duže vrijeme nije baš u modi, provjerili smo koliko su vlakovi u Hrvatskoj „pametni“, imaju li bežični internet, možete li kondukteru pokazati kartu na ekranu pametnog telefona
Prema podacima HŽ Infrastrukture, koja upravlja prugama u Republici Hrvatskoj u duljini 2617 km, omjer kilometara pruga i broja stanovnika zemlje (1556 osoba po kilometru) smješta Republiku Hrvatsku u rang s razvijenim europskim zemljama.
Kad biste se po cijeloj Hrvatskoj vozili s jednim vlakom (bez prelaska u drugi vlak) i da se dužina od 2617 kilometara odnosi na jednu prugu, to je ništa u odnosu na neke pruge u svijetu. Na primjer, od Moskve do Vladivostoka vlak prelazi 9259 kilometara u komadu.
Putovanje Trans–Siberian prugom prolazi kroz planinski lanac Ural, sibirske brezove šume i Bajkalsko jezero, a traje šest dana. To je najduža pruga na svijetu, a slijede željeznice trase između Toronta i Vancouvera (4466 km), Šangaja i grada Lhasa (4373 km), od Sydneya do Perta (4352 km), a u Europi se najduže možete voziti od Pariza do Moskve – 3215 km.
Ako se usredotočimo samo na brze željeznice u svijetu, najduže mreže se nalaze u Kini (35.388 kilometara), Španjolskoj (3330 km), Japanu (3041 km), Francuskoj (2734 km), Njemačkoj (1571 km), Finskoj (1120 km), Italiji (921 km). Japan je bio prva država koja je razvila brze željezničke pruge te danas japanski vlak Shinkansen (u prijevodu metak) prometuje duž 3.000 km pruge.
I dok u Hrvatskoj vlakovi ne prometuju baš brzo (ako se uopće ta riječ i može upotrijebiti), kineski vlakovi imaju najveću operativnu brzinu vožnje. Prema podacima koje je objavio Omio (prenosi Statista), francuski vlak TGV drži rekord najveće ikad postignute brzine, od nevjerojatnih 575 km/h. Ali, u praksi taj vlak putnike vozi brzinama do 320 km/h, kao i japanski Shinkansen (najveća brzina koju je Shinkansen postignuo je 401 km/h).
Kineski CR400BF operativno vozi 349 km/h, a najveća brzina koju je postigao je 420 km/h. Za usporedbu, njemački ICE vlakovi postiži 299 km/h, a najveća brzina kojom su se vozili je 369 km/h.
U Hrvatskoj se u prosjeku „cugom“ vozimo brzinama nešto manjima od 50 km/h, a najveća brzina koju vlakovi u Hrvatskoj mogu postići je 160 km/h. Povijest željeznice u Hrvatskoj počela je 1860. godine – prije 161 godinu u promet je predana pruga od Nagykanizse (Velike Kaniže) u Mađarskoj preko Kotoribe i Čakovca do Pragerskoga u Sloveniji.
Danas po Hrvatskoj u prosjeku vozi 709 putničkih i 120 teretnih vlakova. Jesu li hrvatski vlakovi napredni što se tiče tehnologija? Besplatna bežična internetska mreža dostupna je u novim vlakovima, stoji na web stranici HŽPP-a. Svoje mobitele, pametne telefone, prijenosna računala i druge uređaje u novim vlakovima 1. i 2. razreda, vagonima za spavanje i vagonima s ležajima možete napuniti putem utičnica.
Uz predočenje odgovarajuće veterinarske knjižice dopušten je prijevoz manjih kućnih ljubimaca, službenih pasa i pasa vodiča/pomagača. Samo jednog psa, mačku ili malu pitomu životinju visine do 30 cm možete držati u krilu ili u ručnim transportnim kutijama te u tom slučaju ne plaćate kartu, ali pse visine veće od 30 cm morate vezati na kratko te moraju imati brnjicu, a za njih se plaća se 50% cijene karte u 2. razredu putničkog vlaka.
U vlaku možete prevesti svoj bicikl, s tim da je bicikl potrebno sklopiti tako da se kao osobna prtljaga može smjestiti iznad ili ispod sjedala ili na drugo mjesto predviđeno za smještaj prtljage. Jednosmjerna karta za prijevoz bicikla iznosi 15 kn, a karte se kupuju u vlaku i na blagajnama kolodvora.
Kartu za putovanje vlakom možete kupiti i online te putem mobilne aplikacije HŽPP karte (Android i iOS) te ju kondukteru/kontroloru pokazati na ekranu svojeg pametnog telefona. U tom slučaju dobit ćete popust od 5 posto prilikom kupnje online karte.
Izraditi možete svoju pametnu karticu na koju se elektronički zapisuju pretplatne i pojedinačne karte s popustom. Kupujete li e-kartu za međunarodno odredište, putem www.hzpp.hr i aplikacije za pametni telefon može se kupiti samo za promet unutar Hrvatske.