Stručnjake je ostavio bez teksta
Prve fotografije običnom oku ne izgledaju kao nešto bitno, a 18 svjetlosnih točaka predstavlja istu izoliranu zvijezdu poznatu pod nazivom HD 84406. NASA je nedavno pokazala prve fotografije koje su stigle od revolucionarnog teleskopa James Webb koji je u svemir odletio krajem prosinca 2021. Nakon otprilike mjesec dana prešao je 1,5 milijuna kilometara. Vrijednost teleskopa je 10 milijardi dolara, na njemu je radilo na tisuće ljude širom svijeta.
U pitanju je proba koja služi da se 18 glavnih ogledala pravilno podesi prije nego što teleskop postigne punu „radnu temperaturu“. Upravo su zbog toga snimke mutne, ali stručnjaci tvrde da se radi o odličnom početku složenog procesa, nakon kojeg bi James Webb trebalo slati jasne, ultra-oštre snimke udaljenog svemira.
Trenutno najmoćniji teleskop na svijetu je uređaj koji će potpuno promijeniti način na koji smo do sada promatrali i proučavali svemir. Svjetlost prikupljena uz pomoć nekog od glavnih ogledala se odmah usmjerava prema sekundarnim ogledalima teleskopa, a obrada se nastavlja uz pomoć Near Infrared Camera ili kraće – NIRCam. U pitanju je senzor koji će se ubuduće brinuti da se sve greške utvrde i saniraju na vrijeme.
Za nastanak poslanih fotografija je bilo potrebno oko 25 sati, a 18 snimki spomenute zvijezde je sklopljeno od više od 1500 fotografija koje je Webb napravio dok je bio usmjeren prema različitim lokacijama za koje se vjerovalo da kriju zvijezdu HD 84406. Na temelju ovih fotografija ogledala će se namještati kako bi bila što preciznija pa će se 18 svjetlosnih točaka u nekom trenutku pretvoriti u jednu, što će biti jedinstvena fotografija daleke zvijezde.
Teleskop James Webb je prevalio dalek put do svoje točke u svemiru, a prve fotografije su nevjerojatno bitan korak prema ogromnom napretku u promatranju i proučavanju svemira. Ako vas zanima kretanje teleskopa možete sve pratiti i u realnom vremenu na ovom linku.
Webb neće biti u orbiti oko Zemlje, kao što je bio svemirski teleskop Hubble. On će kružiti oko Sunca, u onome što se zove druga Lagrangeova točka ili L2 . Kod ove orbite je bitno što omogućuje teleskopu da ostane u liniji sa Zemljom dok se kreće oko Sunca. Istovremeno, time veliki satelitski štitnik štiti teleskop od svjetlosti i topline Sunca i Zemlje (i Mjeseca).