Samo 40 posto e-otpada se reciklira. Gdje je tu Hrvatska?
Može li se zamisliti moderni život bez elektroničkih uređaja i električne opreme? Teško! Kao što je teško zamisliti život bez perilica rublja i usisivača ili pametnih telefona i računala. No otpad koji oni proizvode otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a.
Što je e-otpad?
Elektronički i električni otpad (e-otpad) obuhvaća niz različitih proizvoda koji se bacaju nakon uporabe. Veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, čine više od polovine prikupljenog e-otpada, informira Europski parlament.
Slijede informatička i telekomunikacijska oprema (prijenosna računala i printeri), potrošačka elektronika i fotonaponske ploče (videokamere, fluorescentne žarulje) i mali kućanski uređaji (usisivači, tosteri).
Sve druge kategorije, primjerice električni alati i medicinski uređaji, zajedno čine samo 7,2 posto prikupljenog e-otpada.
Stopa recikliranja e-otpada u EU-u
Manje od 40 posto e-otpada u EU-u se reciklira, a ostatak je nerazvrstan. Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. Hrvatska je primjerice 2017. reciklirala 81,3 posto elektroničkog i električnog otpada, a Malta 20,8 posto.
Zašto reciklirati elektronički i električni otpad?
Odbačena elektronička i električna oprema sadržava potencijalno štetne tvari koje onečišćuju okoliš i povećavaju rizik za osobe koje se bave recikliranjem e-otpada. Kako bi riješio taj problem, EU je donio zakon kojim se sprječava uporaba određenih kemikalija, primjerice olova.
Veliki broj rijetkih minerala koji se koriste u modernim tehnologijama potječe iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava. Kako bi se izbjegla nenamjerna potpora oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, zastupnici su donijeli pravila kojima se od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtijeva provjera podobnosti dobavljača.
Kako EU smanjuje e-otpad?
Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od ključnih prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.
U veljači 2021. Parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
Vezano uz e-otpad, zastupnici žele potaknuti duži vijek trajanja proizvoda ponovnom uporabom i popravcima. U svijetu je u 2017. godini proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona e-otpada, a samo 20 posto je reciklirano na odgovarajući način, kaže Nizozemac Jan Huitema, izvjestitelj parlamenta (Renew Europe).