Za direktivu se izuzetno zalagala hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan
Trebala bi prestati praksa proizvođača raznih elektroničkih uređaja koji su „programirali kvarove“. Propis, koji je predložila Biljana Borzan, zabranjuje ugrađene kvarove, uvode se oznake trajanja uređaja te povećavaju mogućnosti popravka.
“Presretana sam! Ovo je kraj dugog i teškog procesa, borbe s industrijom, borbe s trgovcima te dugih rasprava s kolegama u Europskom parlamentu! Danas smo industriji rekli dosta! Danas smo stavili ljude ispred profita“, kaže Biljana Borzan te ističe kako čak 94 posto građana vjeruje da su uređaji koje su kupovale naše mame i bake trajali dulje od ovih koje možemo kupiti danas.
Borzan ističe kako istraživanja pokazuju da se uređaji najviše kvare između druge i treće godine upotrebe, taman kada istekne obavezno zakonsko jamstvo. U Hrvatskoj se građanima najviše kvare mobiteli i tableti, slijede ih printeri, sušilice, perilice za rublje i laptopi. Kupnja takvog uređaja je veliki financijski udarac za naše građane.
U istraživanju koje je provela Boljana Borzan više od 80 posto građana kaže kako na uređajima treba pisati koliko će trajati. Borzan je ispregovarala novu oznaku koja će pokazivati koliko godina proizvođač jamči da će proizvod trajati.
„Kada uđemo u trgovinu logično je da ćemo odabrati onaj proizvod koji ima oznaku s većim brojem. To će također potaknuti proizvođače da nude kvalitetnije proizvode. Neće nam više prodavati mačka u vreći“, kaže Borzan.
Budući da čak 60 posto građana EU ne zna da imaju obvezno zakonsko jamstvo od minimalno dvije godine na svu robu bez obzira na proizvođača podsjetnik će biti u svim trgovinama. Uvodi se red u niz lažnih tvrdnji na tržištu, prije svega one o održivosti proizvoda.
„Danas svatko može staviti bilo kakvu oznaku na svoj proizvod. U EU ih ima više od 1200, a jedva trećina ima neki oblik provjere. Tvrdnje kao „bio“, „prirodno“, „reciklirano“, „manje emisija do 2023“ će se zabraniti ako nemaju strogo provjereno uporište. Tvrdnje da neki proizvod ima pozitivan ili neutralan utjecaj na klimu bazirane na neutralizaciji ugljika će biti zabranjene uvijek jer to znanstveno nije moguće“, kaže Borzan.
Propis o zabrani zavaravajućih informacija o proizvodima je usvojen s 593 glasa za, 21 protiv, 14 suzdržanih. Sada počinje teći vrijeme koje je dano industriji da se prilagodi, a promjene će najkasnije biti usvojene do 2026. godine.
Direktivu sada još treba usvojiti Vijeće, nakon čega će biti objavljena u Službenom listu. Zatim će države članice imati 24 mjeseca da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo. Ukratko, zabranjuju se neutemeljene tvrdnje o trajnosti (npr. da će stroj za pranje rublja izdržati 5000 ciklusa pranja ako to nije istina u normalnim uvjetima), upozorenja za zamjenu potrošnog materijala prije nego što je to istinski nužno (što je npr. često slučaj kod pisača) i neistinite tvrdnje da se proizvodi mogu popraviti.