Internetska sigurnost je samo jedna od tema na dnevnom redu Parlamenta
Europski parlament tijekom 2023. godine planira raspravljati o o kriptovalutama, umjetnoj inteligenciji, čipovima te dijeljenju podataka. Zastupnici će u siječnju usvojiti stajalište o pravnom okviru za umjetnu inteligenciju. Cilj je uvesti regulativu u skladu s vrijednostima EU-a s fokusom na specifičnim primjenama te potencijalnim rizicima.
U veljači će na dnevnom redu biti pravila o kriptovalutama za bolju zaštitu potrošača te uspostavljanje sigurnosnih mjera protiv tržišne manipulacije i financijskih zločina. Zastupnici će također raditi na Aktu o podacima kako bi uspostavili zajednička pravila za dijeljenje podataka pri korištenju povezanih proizvoda ili povezanih usluga.
Cilj je olakšati prebacivanje između pružatelja usluge u oblaku i drugih usluga za obradu podataka. U planu su još i nove sigurnosne mjere protiv nezakonitog međunarodnog prijenosa podataka od strane pružatelja usluga u oblaku.
Čipovi su i dalje tema koja zaokuplja Parlament. U jeku globalne nestašice čipova uzrokovane pandemijom koronavirusa Parlament će iznijeti svoje stajalište o Aktu o čipovima kojem je cilj osigurati da EU ima potrebne vještine, alate i tehnologije kako bi postala predvodnik u tom području. Konačni ciljevi su zelena digitalna tranzicija, povećanje proizvodnje te izbjegavanje prekida u opskrbnom lancu.
Dekarbonizacija
Cilj je dekarbonizacija svih sektora gospodarstva. Kako bi ostvarili ciljeve iz paketa „Spremni za 55” zastupnici će glasati o novim CO2 standardima za automobile i kombije, uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, novom okviru za unutarnje tržište vodika, smanjenju emisija metana i stakleničkih plinova, novim pravilima za sprječavanje premještanja kompanija u offshore poslovanje i ambicioznijim ciljevima za sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova.
Energetika
Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. te veća energetska neovisnost dio su Europskog zelenog plana pa obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u ostvarenju tog cilja. Europska unija želi povećati udio obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije na 40% posto do 2030. kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova. Parlament će također raditi na ambicioznijim ciljevima za smanjenje potrošnje energije na razini EU-a.
Kružno gospodarstvo
Parlament će u sljedećoj godini raditi na novim zahtjevima za ekodizajn kod određenih skupina proizvoda kao što su kuhinjski uređaji, računala, električni motori te gume. Proizvodi će trebati biti dizajnirani za višekratnu upotrebu i što manje štetni za okoliš.
Zastupnici Europskog parlamenta će raditi i na novoj strategiji za tekstil kako bi se i on mogao višekratno koristiti i reciklirati. Na taj način bi se trebali uhvatiti u koštac s problemima brze mode i tekstilnog otpada. Zastupnici bi još trebali odrediti nove ciljeve na razini EU-a za smanjenje prehrambenog otpada.