Zakonodavstvo EU-a sve se više bavi kripto tržištem
Svima je jasno da su kriptovalute rizično ulaganje, a naročito se to osjeti posljednjih dana kada vrijednost većine kriptovaluta ekstremno pada, na vrijednosti koje su imale prije nekoliko godina. I dok jedni žale drugima je to prilika za ulaganje, očekujući da će im vrijednost kasnije ponovo narasti.
Nekima se sviđa što kriptoimovina nema središnji registar ili institucije koje se bave ovom tematikom jer se sigurne i jednostavne transakcije između dviju strana obavljaju bez posrednika.
S obzirom da je kriptoimovina trenutno izvan dosega zakonodavstva EU-a sve to stvara znatne rizike jer postoji nedostatak regulative i zaštite korisnika. Predstavlja to rizike ne samo za potrošače nego i za tvrtke i za tržište.
Građani Europske unije ne mogu računati na pravila o zaštiti potrošača i često nisu dobro informirani o rizicima, što bi moglo značiti da gube novac, upozoravaju iz Europskog parlamenta te smatraju kako bi široko rasprostranjena upotreba kriptoimovine bez regulacije mogla potaknuti financijsku nestabilnost, tržišne manipulacije i financijski kriminal.
Transakcije su uglavnom anonimne pa se kriptovalute često koriste i za kriminalne aktivnosti. Poznato je da su nedavno države članice EU-a ograničile trgovinu kriptovalutama za korištenje u Rusiji ili s ruskim subjektima.
Značajan je i utjecaj kriptovaluta na okoliš jer tehnologija koristi ogromne količine električne energije, što rezultira visokim utjecajem na okoliš. Prema procjenama, potrošnja energije bitcoina jednaka je potrošnji energije malene države. Kroz nova pravila trebao bi se smanjiti visoki ugljični otisak kriptovaluta kako bi se sve aktivnosti rudarenja kriptovaluta koje značajno doprinose klimatskim promjenama uključile u sustav klasifikacije za održive aktivnosti.
EU kroz Uredbu o tržištima kriptoimovine (MiCA) radi na donošenju novih propisa kako bi se bolje iskoristile mogućnosti kriptovaluta i ograničili rizici. Zastupnici Europskog parlamenta su izmijenili prijedlog Komisije i u ožujku 2022. započeli pregovore o konačnoj verziji ovih pravila s državama članicama EU-a u Vijeću.
Nova pravila imaju za cilj pružiti pravnu sigurnost, podržati inovacije, zaštititi potrošače i ulagače te osigurati financijsku stabilnost, s ciljem razvoja i korištenja ovih tehnologija. Cilj je transparentnost, ali i nadzor transakcija. Izdavanje tokena trebali bi nadzirati Europsko tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Tvrtke koje se bave kriptoimovinom morat će bolje informirati potrošače o rizicima, troškovima i naknadama. Regulirajući javne ponude kriptovaluta pravila bi osigurala financijsku stabilnost, a dodatnim bi se mjerama rješavali problemi poput manipulacije tržištem, pranja novca, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti.