Proizvodi kojima je dodijeljen Jamstveni žig Živjeti zdravo imaju sastav preporučljiv za pravilniju prehranu
Dodjelom Jamstvenog žiga pojedinim proizvodima potrošači imaju mogućnost izabrati nutritivno povoljniju i izbalansiranu hranu. Nepravilna prehrana ima negativan utjecaj na zdravlje i životni vijek u Europskoj uniji (EU) pa tako i u Republici Hrvatskoj. Istovremeno, povećanje kroničnih nezaraznih bolesti, naročito krvožilnih i srčanih bolesti odražava se i na visoke troškove zdravstvene zaštite.
Nadalje, unos povećane količine energije, soli i šećera te zasićenih masnih kiselina kao i porast prekomjerne tjelesne mase i pretilosti kod djece razlog su ekonomskog tereta. Navođenje hranjivih vrijednosti hrane na deklaracijama pruža informacije potrošačima i pomaže im u zdravijem izboru. Regulirano je to kroz EU uredbu 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani na deklaraciji proizvoda.
Jeste li na proizvodima primijetili simbol Ključanice (Keyhole) ili Srca (Heart simbol)? Radi se o dobrovoljnom označavanju proizvoda koje uz hrvatski jamstveni žig Živjeti zdravo pokazuju pozitivno djelovanje na potrošače i stimuliraju prepoznavanje i veći izbor ovih proizvoda od strane potrošača.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva ustanovili su pet komponenti projekta Živjeti zdravo, a jedna od njih je Zdravlje i prehrana. Projekt je financiran u sklopu Europskog socijalnog fonda.
Zdravlje i prehrana te projekt dodjele Jamstvenog žiga Živjeti zdravo usmjeren je kako proizvođačima, tako i potrošačima, a odobren je od strane Europske Komisije. Jamstveni žig Živjeti zdravo namijenjen je poticanju proizvodnje, nuđenja i prepoznavanja nutritivno povoljnih proizvoda i proizvodnih tehnologija, poticanju stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, reformulacije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije, a u svrhu provođenja pravilne prehrane.
Jamstveni žig Živjeti zdravo je besplatan i dodjeljuje se na vremenski period od tri godine, a cilj je pojedinim proizvodima informirati potrošače i dati im mogućnost da izaberu hranu čiji je sastav preporučljiv za pravilniju prehranu.
Samo se na ambalaži provjerenih, zdravstveno ispravnih proizvoda, koje su analizirali stručnjaci HZJZ-a prema posebno razrađenim kriterijima i Uredbi o informiranju potrošača o hrani br.1169/2011, može nalaziti istaknut Jamstveni žig Živjeti zdravo.
Kroz kriterije je propisana količina makronutrijenata, odnosno preporuka da sadrži manje masnoća (posebno zasićenih), primjeren sadržaj bjelančevina, više vlakana, te smanjenu količinu soli i šećera, nego namirnica iz iste kategorije koja nema dodijeljeni znak.
Kriteriji su specifični za pojedine kategorije namirnica; za mlijeko je određeno da mora sadržavati masti najviše do 1,5 g/100 g, kod sirnih namaza sadržaj masti najviše može biti 16 g/100 g odnosno sadržaj soli najviše 0,9 g/100 g. Kod sireva, masti može biti najviše 22 g na 100 grama odnosno soli najviše do 1,8 g/100 g. Maslac mora sadržavati više od 82% mliječne masti dok je sadržaj soli manji od 1,25 g/100 g.
Suho voće i povrće te orašasti plodovi i sjemenke moraju biti bez dodanog šećera i soli, a zamrznuto voće i povrće ne smije imati niti konzervanse. U čaju sadržaj biljke se kreće između 50 i 100 g/100 g po kojem proizvod nosi naziv te bez dodanih aroma.
Od koncentriranog voćnog ili povrtnog soka ne smiju biti voćni sokovi, sokovi od povrća i miješani sokovi, ne smiju imati niti dodani šećer. Voda, uključujući prirodnu mineralnu vodu uključuje samo izvorske i mineralne vode dok u pićima na bazi aromatizirane vode (i s voćnom aromom), uključujući i pića s biljnim ekstraktima i malim udjelom voćnog soka, sadržaj šećera smije biti najviše 5 g/100 g (ne smije biti dodanih aroma).
Dodanu sol i šećer ne smiju imati žitne pahuljice, a određene vrste žitnih pahuljica za doručak (bez dodataka te sa sušenim voćem, čokoladom i sličnim dodacima smiju imati određene količine šećera, soli, vlakana te moraju sadržavati najmanje 40 g/100 g (odnosno najmanje 50 g/100 g) cjelovitih zrna.
Definirane su i mnoge druge vrste hrane: njoki od krumpira, rezanci, kruh i peciva s integralnim brašnom, svježa, zamrznuta ili suha tjestenina od integralnog brašna itd. Također, i za mliječni, krem i voćni sladoled definiran je sadržaj masti i šećera te koliki je kod voćnih sladoleda udio voća (ne manji od 8 g/100 g). Pogledajte i ostale kriterije za hranu koje definira Jamstveni žig „Živjeti zdravo“.