Koje su zemlje najbolje pripremljene za tranziciju zelene tehnologije?
Hrvatska je u 2023. godini, u odnosu na 2021. godinu, napredovala za 10 mjesta što se tiče spremnosti za korištenje, usvajanje ili prilagodbu tehnologijama koje će biti ključne za prijelaz na zelene tehnologije, prema podacima koje je objavila Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
I dok je Hrvatska sada na 42. mjestu, na vrhu liste se nalaze Sjedinjene Države, Švedska, Singapur, Švicarska i Nizozemska kao pet najspremnijih zemalja. 166 zemalja rangirano je prema razini spremnosti za početak korištenja naprednih tehnologija s pet sljedećih pokazatelja:
• ICT
• vještine
• industrija
• istraživanje i razvoj
• financije
Koristi se zbrajanje svakog pokazatelja kako bi se dobila konačna ocjena. Na primjer, SAD su rangirane na 2. mjesto za istraživanje i razvoj, na 11. mjesto za ICT, 18. mjesto za vještine, 16. za industriju i 2. za financije te je zbroj 49.
Na dnu liste nalaze se Gvineja, Demokratska Republika Kongo, Gambija, Gvineja Bisau i Južni Sudan. Ovih pet zemalja rangirano je pri dnu u svih pet kategorija. Postoji jasna podjela između zemalja s visokim dohotkom i zemalja s nižim dohotkom. Latinska Amerika, Karibi i subsaharska Afrika najmanje su spremne za korištenje zelenih tehnologija, što znači da su u najvećem riziku od propuštanja trenutnih tehnoloških prilika.
Unatoč sposobnosti Kine da proizvede i inovira napredne tehnologije, zemlja je rangirana niže nego što se moglo očekivati, zauzevši 35. mjesto, zbog razlika između urbanih i ruralnih područja u pokrivenosti internetom i brzini širokopojasne veze, piše Statista. Što se tiče ostalih članica bloka BRICS, Brazil je zauzeo 40. mjesto, Indija 46., a Južnoafrička Republika 56. mjesto.
Međutim, brojne zemlje u Aziji imale su bolje rezultate od očekivanog uključujući Indiju (55. mjesto), Filipine (57.) i Vijetnam (45.). Kada se pogleda razlika između stvarnog poretka Indije u indeksu i predviđenog poretka na temelju dohotka po glavi stanovnika, Indija je rangirana 67 mjesta više od očekivanog. Istraživači UNCTAD-a objašnjavaju: "To je uglavnom zbog povećanih ulaganja u infrastrukturu, poboljšanih tehničkih vještina i povoljne poslovne klime."
Rastuća veličina tržišta, sve veći tehnološki jaz
UNCTAD procjenjuje da bi 17 graničnih tehnologija obuhvaćenih izvješćem moglo stvoriti tržište od preko 9,5 bilijuna dolara do 2030. godine – oko tri puta više od trenutne veličine indijskog gospodarstva. Razvijena gospodarstva iskorištavaju većinu prilika ostavljajući gospodarstva u razvoju dalje iza sebe.
Ukupan izvoz zelenih tehnologija iz razvijenih zemalja skočio je s oko 60 milijardi dolara u 2018. na 156 milijardi dolara u 2021. U istom razdoblju izvoz iz zemalja u razvoju porastao je s 57 milijardi dolara na samo oko 75 milijardi dolara. U tri godine, udio zemalja u razvoju u globalnom izvozu pao je s 48% na ispod 33%.
Analiza UNCTAD-a pokazuje da zemlje u razvoju moraju djelovati brzo kako bi iskoristile priliku i krenule razvojnom putanjom koja vodi ka raznolikijim, produktivnijim i konkurentnijim gospodarstvima. Prethodne tehnološke revolucije pokazale su da prvi korisnici mogu brže napredovati i stvoriti trajne prednosti.