Gotovo trećinu globalnog prihoda od prodaje ploča i streaminga glazbe u 2020. godini generirala je glazbena industrija
Ali, ta industrija je bila dio Universal Music Group. Stoga ne čudi što je britanska vlada od Uprave za tržišno natjecanje i tržišta (Competition and Markets Authority), svog nadzornika kartela, zatražila pokretanje istrage o dominaciji tržišta koje imaju Universal, Sony i Warner Music. Taj trio je odgovoran za većinu globalnih prihoda koje su iz godine u godinu ostvarile diskografske kuće, objavio je Music & Copyright, a prenosi Statista.
Nakon zatišja početkom i sredinom 2010 -ih, prihodi u svjetskoj industriji zvuka svake su godine u stalnom porastu. Dok je zarada nezavisnih izdavačkih kuća bila u porastu do 2018., čini se kako se taj uspjeh posljednjih godina počeo smanjivati. Prošle je godine prihod od prodaje i streaminga nezavisnih umjetnika i izdavačkih kuća činio samo 31,4 posto ukupnog globalnog prihoda.
2020. označila je i prvu godinu u kojoj je Universal Music Group s 32,1 posto tržišnog udjela nadmašio svaku drugu diskografsku kuću, pri čemu su izravni konkurenti Sony Music Entertainment i Warner Music Group znatno zaostali s 20,6 odnosno 15,9 posto udjela.
Čak je i koronavirus mogao samo blago usporiti njegov rast: u 2020. zabilježeni prihod od glazbe iznosio je 23,1 milijardu američkih dolara, što je povećanje od 1,6 milijardi američkih dolara u odnosu na 2019. godinu.
62,1 posto te zarade dolazilo je od streaminga glazbe dok je samo fizička prodaja činilo 19,5 posto, a digitalno preuzimanje, stup prihoda koji je trebao zamijeniti vinilne ploče i CD-ove, lani je generirao samo 5,8 posto prihoda glazbene industrije.
S obzirom na to da se manji umjetnici trude snaći samo uz streaming, a istovremeno je streaming postao i glavni izvor prihoda diskografskih kuća, poslovni modeli Spotifyja, Apple Musica i Tidala mogli bi u budućnost biti predmet daljnjih istraživanja više nadzornih tijela.