Internet je već duže vrijeme problem za glazbenu industriju, a propuštena zarada mjeri se u milijardama dolara
Prije pojave peer-to-peer dijeljenja datoteka putem torrenta ili usluga kao što su Napster ili Limewire krivotvorene kopije filmova, TV emisija i glazbe već su bile problem za dotične industrije.
Internet je samo pogoršao ovaj problem, čak i uz streaming platforme koje nude ogromne biblioteke sadržaja za relativno nisku cijenu. Prema podacima Međunarodne federacije fonografske industrije (IFPI - International Federation of the Phonographic Industry) mladi ljudi nemaju dvojbe oko preuzimanja glazbene na ilegalne načine.
Prema godišnjim izvješćima IFPI-ja Engaging with Music iz 2021. i 2022., 30 posto anketiranih dobilo je ili slušalo glazbu kršeći postojeća autorska prava dok se 27 posto uključilo u kopiranje streama.
Ovaj relativno novi fenomen povezan s porastom streaminga na zahtjev opisuje korištenje web stranice ili usluge za stvaranje datoteke za preuzimanje od sadržaja prenesenog na platforme kao što su YouTube ili Spotify.
Značajno je veći udio ispitanika u dobi od 16 do 24 godine koji se na nedopuštene načine dokopaju glazbe. U usporedbi s 2021., udio ispitanika koji prakticiraju ripanje streama ili ilegalno skidanje glazbe prošle je godine porastao za pet postotnih bodova u obje kategorije, na 40 odnosno 43 posto.
Dok kopiranje streama možda nije igralo ulogu u glazbenom piratstvu veći dio 21. stoljeća, ova metoda kršenja autorskih prava brzo je postala najraširenija. Kao što sugeriraju podaci analitičke tvrtke za borbu protiv piratstva Muso o kojima izvještava Music Business Worldwide, usluge kopiranja streamova činile su 39 posto internetskog prometa na stranicama za glazbeno piratstvo u 2021., a slijede nelicencirane usluge strujanja s 32 posto i preuzimanja s weba s 24 posto.
Proizvođači audiovizualnog sadržaja poput TV emisija i filmova najviše su pogođeni internetskim piratstvom, nalazi se u nedavnom izvješću tvrtke Muso za borbu protiv piratstva.
U 2022. godini 46 posto svih posjeta web-mjestima za piratstvo upućivalo je na web-mjesta koja hostiraju ili na drugi način pružaju nedopušteni TV sadržaj dok je oko 13 posto prometa generirano posjećivanjem stranica za filmsko piratstvo. Prema podacima Statiste, glazba i softver čine mnogo manji udio nezakonitog prometa na webu.
Ove dvije kategorije zajedno čine manje od 15 posto ukupnog prometa usmjerenog na piratske portale. Izdavački sektor, koji uključuje e-knjige i skenirane tiskane medije i druga slična djela, predstavlja 28 posto globalnog piratskog prometa.
Zalazeći dublje u TV i filmski sektor Muso izvještava da su prvih 5 zemalja u pogledu posjeta Sjedinjene Države (14 milijardi), Indija (9 milijardi), Rusija (8 milijardi), Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo (po 4 milijarde).
Nezakonita web-mjesta za streaming čine 95 posto TV piratskog prometa, kao i većinu prometa usmjerenog na nezakonito dobivanje ili gledanje filmova. Torrenti, preferirana metoda dostave za peer-to-peer dijeljenje datoteka u ranim 2000-ima, izgubili su svoj ugled i sada doprinose samo zanemarivoj količini ukupnog prometa na stranicama povezanim s piratstvom.
Prema Musou, piratske web stranice imale su 215 milijardi posjeta u 2022., što je 18 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Procijenjeni gubitak prihoda zbog piratstva uvelike se razlikuje ovisno o izvoru.
Na primjer, jedno od novijih izvješća iz lipnja 2019., čiji su autori Nera Economic Consulting i Global Innovation Policy Center, navodi propuštenu zaradu od 29 milijardi dolara za američko gospodarstvo godišnje zbog globalnog videopirata. Iako se ove brojke ne mogu neovisno potvrditi, one barem daju grubu sliku ekonomskog utjecaja medijskog piratstva.