Cyberbullying je namjerno ponašanje koje nanosi štetu žrtvi, a radi se putem računala i / ili mobitela
Ne događa se slučajno te se ne radi iz neznanja. Cyberbullying je namjerno ponašanje koje nije slučajno te se ne radi iz neznanja. To je ponavljajući obrazac namjernog ponašanja koji nanosi štetu žrtvi, a može se događati i putem SMS-a, aplikacija za razmjenu poruka, foruma i komentara na društvenim mrežama, obično dijeljenjem ili objavljivanjem osobnih podataka ili štetnog sadržaja o nekome.
Cyberbullying je teško primijetiti jer se može događati na mjestima koja su izvan nadzora ili svjesnosti roditelja te učitelja. Digitalni uređaji pružaju mogućnost 24-satne komunikacije, a objavljeni podaci ponekad mogu ostati trajno vidljivi drugim osobama ako ih na vrijeme ne prijavite nadležnim službama.
Učinci cyberbullinga vrlo su stvarni. Stres, neugodnost, ljutnja, sram, depresija, usamljenost, problemi sa snom i glavobolja su mentalni, emocionalni i fizički simptomi nasilja. Postoji mnogo vrsta cyberbullyinga, ali među najčešćima su:
• razmjene golišavih fotografija
• prisilni sexting
• lažne optužbe
• sramoćenje nečijeg financijskog statusa ili seksualne orijentacije
• profili lažnog identiteta koji služe za traženje podataka
• poticanje samoubojstva i doxing („dox“ je žargon za „dokumente; traženje i javno otkrivanje privatnih podataka osobe na mreži, sa zlonamjernom namjerom.
U Hrvatskoj većina adolescenata ima pristup Internetu. Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, adolescenti provode 3-5+ sati na društvenim mrežama, uglavnom na Instagramu (50% +), YouTubeu (20%) i WhatsAppu (13,7%). Nevjerojatnih 30% njih stvorilo je svoje profile na tim društvenim mrežama kad su imali 10 godina ili manje.
Čak 68,3% ispitanika odlučilo je upoznati se uživo s drugim osobama koje su upoznali putem interneta, a 13% ih je pronašlo partnera na društvenim mrežama. Sexting u porastu - 58,6% adolescenata primilo je seksualno eksplicitan materijal od svojih prijatelja, a 17% ga je proslijedilo bez pristanka osobe. Iako je samo 5,4% priznalo sexting s osobama starijima od sebe, 87% tvrdi da je to učinilo svojevoljno.
Neke popularne platforme za razmjenu poruka poput Vibera nude alate koje mladi korisnici mogu upotrijebiti za zaštitu svoje privatnosti. Korisnici između 13 i 16 godina zaštićeni su prema unaprijed zadanim postavkama tako da je obrada njihovih podataka ograničena samo na ono što je potrebno.
Kako zaštititi svoju privatnost?
Alati poput tajnih chatova omogućuju im postavljanje timera za samouništenje za svaku poruku koju pošalju u chatu. Primatelj ne može napraviti snimke zaslona poruka na Androidu, a na iPhoneu ćete primiti obavijest ako je netko pokušao snimiti snimak zaslona ili proslijediti poruku.
Slike i videozapisi imaju zamućeni pregled, a nakon isteka vremena, poruka nestaje. Sakrivanje internetskog statusa može vam pomoći smanjiti vrebanje od strane zlonamjernih osoba, a uvijek postoji mogućnost da zlouporabu izravno prijavite Viberu.
Nemojte dijeliti svoju adresu, broj mobitela i gdje idete u školu - sve se to može koristiti za stvaranje lažne internetske „persone“ koja se potom ili predstavlja kao da su oni ili se pretvara da je jedan od njihovih prijatelja.