Ponekada postoje očiti znakovi dezinformacija, a pripazite i na svoje emocije
Konzumiranje vijesti postalo je društveni čin. S prijateljima putem društvenih medija možemo dijeliti ono što čitamo i razmišljamo. Drugi ljudi odgovaraju vlastitim mislima i mišljenjima. Algoritmi hvataju sve te aktivnosti i ubrzo nam naši izvori daju što ćemo sljedeće konzumirati. Iako bi to mogle biti stvarne vijesti i točne informacije, često je riječ o samouvjerenom stavu, netočnosti ili čak propagandi.
Naravno, internet nas povezuje i s pouzdanim izvorima. Ali kada je riječ o društvenim medijima postaje pitanje hoćemo li zapravo prestati skrolati i uzeti vremena da provjerimo ono što vidimo i čujemo. Kako se možemo boriti protiv dezinformacija u feedovima na društvenim mrežama koje koristimo?
Razmotrite ovih pet savjeta nastalih u suradnji Firefoxa s Projektom informativne pismenosti i Teens for Press Freedom. News Literacy Project je nestranačka obrazovna neprofitna organizacija koja unaprjeđuje informativnu pismenost u američkom društvu stvarajući bolje informirane, angažiranije i osnaženije pojedince. Teens for Press Freedom je nacionalna organizacija koju vode mladi i posvećena je promicanju slobode tiska i činjenične pismenosti među tinejdžerima.
1. Filtrirajte estetiku
Zapela vam je cool infografika za oko? Vjerojatno je dizajnirana da privuče našu pozornost. Isto je i sa sadržajem kreatora koje volimo. Jedan dan plešu, drugi nam daju zdravstvene savjete. Prije nego što ono što vidimo i čujemo prihvatimo zdravo za gotovo, trebali bismo se zapitati ovih 5 W (Who, What, When, Where i Why):
Tko objavljuje? Tko je izvor informacija?
Što je tema posta? Je li to stručnost izvora ili se prenosi nešto što su prijatelji doživjeli iz prve ruke?
Kada je objavljeno? Jesu li informacije i danas relevantne ili su se okolnosti promijenile?
Ako se radi o slici ili videu, gdje se nalazi događaj koji je prikazan?
Zašto su to objavili? Pokušavaju li vam nešto prodati ili na bilo koji način pridobiti vašu podršku?
2. Ako nešto potakne emocije, krenite dalje
Šokantne slike i videozapisi mogu se brzo proširiti društvenim mrežama. To ne znači da im ne možemo vjerovati, ali to znači da su ulozi veći kada se pokaže da obmanjuju ili manipuliraju.
Prije nego što pritisnete gumb "Sviđa mi se" ili "dijeli" razmislite što bi se moglo dogoditi ako se ispostavi da je to netočno. Kako bi dijeljenje lažnih informacija utjecalo na nas, druge ljude ili svijet oko vas? Emocije mogu pomutiti našu prosudbu, osobito kada se tema čini osobnom pa često može biti dovoljan samo trenutak da se kritičko razmišljanje uključi.
3. Vrijeme za dublje istraživanje
Mogu postojati očiti znakovi dezinformacija. Razmislite o tipfelerima, gramatičkim pogreškama i jasnim izmjenama slika ili videozapisa. Ali često je to teško primijetiti. Je li to snimka zaslona članka bez poveznice ili snimka velikog prosvjeda? Obrađuje li objava polarizirajuću temu?
Možda će čak biti potreban stručnjak poput istraživačkog novinara, novinara koji provjeravaju činjenice ili istraživača da bi se utvrdilo je li medij manipuliran ili je objava proizvod sofisticirane kampanje dezinformiranja. Tada je dobro znati kako pronaći pouzdane izvore.
4. Prijavite dezinformacije
Ako ste utvrdili da je nešto lažno, prijavite to u aplikaciji. Tvrtke na društvenim mrežama često se oslanjaju na korisnike da označe obmanjujući i opasni sadržaj pa poduzmite dodatni, ali učinkovit korak kako biste bili sigurni da drugi neće nasjesti na dezinformacije.
5. Nahranite svoju znatiželju – izvan feeda
Pozornost nam je sve slabija, a učenje o svijetu putem brzog, vizualnog sadržaja može biti zabavnije od čitanja. To je u redu! Ipak, trebali bismo si dati malo vremena da istražimo što pobuđuje naše interese izvan naših aplikacija društvenih medija.
Jeste li čuli nešto potpuno novo? Potražite novinske članke i saznajte više, možda čak možete učiniti nešto u vezi s tim. Zabrinuti ste zbog cjepiva, pandemije ili druge hitne situacije u javnom zdravstvu? Obrazujte se i pogledajte što kažu vaši lokalni zdravstveni službenici.
Ako imate snažan osjećaj za temu o kojoj svi pričaju na internetu započnite razgovor o tome u stvarnom životu. Ekrani ispred nas nam daju prozor u širi svijet, ali treba podići pogled i primijetiti što je točno ispred nas.