Pitali smo stručnjake hoćemo li s dolaskom ljeta imati manje, isto ili veće zagađenje zraka te kako se za Hrvatsku može provjeriti trenutačna kvaliteta zraka
Covid-19 donio nam je čišći zrak zbog lock downa u proljeće 2020. kada je količina onečišćenja uzrokovana prometom svedena na vrlo niske razine.
„Grijanje malih kućanstava na drva najčešći je uzročnik onečišćenja zraka u cijeloj Hrvatskoj. U Zagrebu značajan izvor su i toplane. Osim toga, na kvalitetu zraka utječu i drugi faktori, kao što su prvenstveno meteorološke prilike, zemljopisni uvjeti, blizina izvoru onečišćenja te kemijske reakcije (npr. stvaranje ozona pod utjecajem sunčeve svjetlosti i sl.). U zimskim mjesecima imamo dosta magle i vlage koja zadržava čestice pri tlu dok se ljeti te čestice brže rasprše,“ objasnila je dr. sc. Božica Šorgić iz Instituta OIKON.
Dakle, ljeti je zrak ipak čišći, a završava i sezona grijanja koja je jedan od glavnih uzročnika onečišćenja lebdećim česticama (PM10 i PM2,5) i dušikovim dioksidom (NO2). Možemo reći da je loš zrak iza nas, barem u naredna 3-4 mjeseca, čemu se svi možemo veseliti, osim možda alergičara.
Ali „uz grijanje, značajan uzročnik onečišćenja zraka u Hrvatskoj je cestovni promet, koje ne dolazi samo od ispušnih plinova motora već i od trošenja guma i kočnica, ali i emisije iz industrije. Što je isto tako razlog za manjem onečišćenju gradova u ljetnim mjesecima u odnosu na zimske mjesece zbog godišnjih odmora i odlaska ljudi. Međutim, ljeti su uzrok onečišćenju zraka šumski požari i saharski pijesak. Također, jedan dio onečišćenja tijekom cijele godine dolazi nam prekogranično iz susjednih zemalja Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Mađarske, Italije, Njemačke, čak i Poljske,“ nastavlja Šorgić.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), onečišćenje zraka najveći je ekološki rizik za zdravlje u Europskoj uniji (EU). Onečišćenje zraka svake godine u EU-u prouzroči otprilike 400 000 slučajeva preuranjene smrti i vanjske troškove povezane sa zdravljem u visini od više stotina milijardi eura. Stanovnici gradskih područja posebno su izložena skupina. Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon onečišćujuće su tvari u zraku odgovorne za većinu tih slučajeva preuranjene smrti
Kakva je kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj
Kakva je trenutačna kvaliteta zraka u Hrvatskoj i kroz godine može se provjeriti na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na kojima se nalaze podaci po mjernim postajama diljem zemlje i koje prate pet ključnih onečišćujućih tvari: lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), ozon (O3), dušikov dioksid (NO2), sumpor dioksid (SO2).
Jedan takav prikaz upravo pokazuje vidljivo smanjenje onečišćenja u ljetnim mjesecima (mjerna postaja Zagreb-1 2019. godine):
Za one koje zanima više, sve izvore emisija ovih tvari u zrak na području Republike Hrvatske svrstane po grupama kao što su industrija, javne energane, mala ložišta, poljoprivreda moguće je provjeriti na EMEP portalu
Europska unija, pa tako i Hrvatska, intenzivno radi na smanjenju onečišćenja zraka. Direktiva o kvaliteti zraka EU-a utvrđuje norme kvalitete zraka za koncentracije onečišćujućih tvari u zraku koji udišemo.
U RH trenutačno su na snazi Zakon o zaštiti zraka iz 2019. godine (NN 127/19) te Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku iz 2020. godine (NN 77/20). Iako prema podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (European Environment Agency) u posljednjih tridesetak godina bilježimo stalno smanjenje emisija ovih onečišćujućih tvari u zraku, još uvijek nam je ostalo dosta posla na poboljšanju kvalitete zraka, posebno u velikim gradovima. Detaljnije na sljedećoj fotografiji: