Zbog pomicanja za jedan sat unatrag novost je drugačije označavanje sata
U Republici Hrvatskoj vrijedi vrijeme koje odgovara svjetskom usklađenom vremenu uvećanom za jedan sat (srednjoeuropsko zonsko vrijeme), piše u Zakonu o računanju vremena.
Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s.
Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.
Sat koji se 29. listopada 2023. zbog pomicanja za jedan sat unatrag pojavljuje dva puta između 02 h 00 min i 00 s i 03 h 00 min i 00 s, označava se prvi put kao sat 2A, a drugi put kao sat 2B.
Što se tiče obavezne upotrebe dnevnih svjetala na automobilima, ta odredba u Republici Hrvatskoj ostaje do 1. travnja 2023.
Koje zemlje mijenjaju sat?
Svakog proljeća kazaljke na satu u većem broju zemalja diljem svijeta pomaknu se za jedan sat i vraćaju se tek na jesen. Ova praksa - pridržavanje ljetnog računanja vremena – nekima je ipak sporna. U jednom trenutku to znači jedan sat manje sna za one koji su uključeni – sat koji se ne dobije ponovno pola godine.
Iz tog i mnoštva drugih razloga pomicanje sata mrze oni koje ostavlja umornima i – u najgorem slučaju – kasne na posao. Studija iz 2016. čak tvrdi da manjak sna na dan prijelaza na ljetno računanje vremena uzrokuje porast nesreća poput prometnih nesreća sa smrtnim ishodom.
Zagovornici u međuvremenu hvale prednosti prelaska dnevnog svjetla na večer tijekom proljeća. Štednja energije u večernjim satima bila je razlog zašto je ova mjera uopće izumljena, ali su suvremena istraživanja pokazala da ona ne ispunjava tu svrhu u modernom svijetu.
Dodatno dnevno svjetlo za večernje aktivnosti na otvorenom u proljeće i ljeto, kao i jutarnje putovanje na posao zimi mnogi još uvijek mogu smatrati prednošću, no korist od pomicanja dnevnog svjetla između proljetnih večeri i jesenskih jutara može se doista osjetiti samo na svjetlu.
Dulji ljetni dani mogu se postići i usvajanjem stalnog ljetnog računanja vremena, promjene za koju je lobirale nekoliko američkih saveznih država i senator Marco Rubio na saveznoj razini, ali koja ostaje izvan granica američkih saveznih država.
Manje od 40 posto zemalja u svijetu trenutno primjenjuje ljetno računanje vremena, iako ih je više od 140 zemalja implementiralo u nekom trenutku. Do sada se stalno standardno/zimsko vrijeme pridržava samo u dva dijela SAD-a: veći dio Arizone i Havaji.
Dok se američke savezne države ovog vikenda prebacuju na ljetno računanje vremena, većina Meksika je prvi put preskočila promjenu usvojivši trajno zimsko računanje vremena. Međutim, neke regije na granici s SAD-om kao i sjeverna polovica Donje Kalifornije odlučile su se držati ljetnog računanja vremena, piše Statista.
Kanadske pokrajine Saskatchewan i Yukon (uz neke male iznimke) u međuvremenu su usvojile trajno ljetno računanje vremena na cijelom svom teritoriju. Sve zemlje Europske unije i mnoge europske nečlanice nastavljaju pomicati satove dva puta godišnje. Izvan Europe i SAD-a/Kanade pomicanje satova također se prakticira u Paragvaju, Čileu, Kubi, Haitiju, Levantu, Novom Zelandu i dijelovima Australije. Egipat ponovno uvodi ljetno računanje vremena 28. travnja u pokušaju uštede energije.