Europski parlament traži brže djelovanje i energetsku neovisnost EU-a
Zastupnici su donijeli stajalište o nacrtima tri ključna EU zakona za borbu protiv klimatskih promjena koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. te zaštitu građana.
Riječ je o Unijinom planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Klimatska neutralnost podrazumijeva nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova, u skladu s Europskim zakonom o klimi. Parlament sada može započeti pregovore s vladama država članica o konačnim verzijama tekstova.
Paket je važan korak ka postizanju cilja da Unija znatno prije 2030. postane neovisna o skupim i onečišćujućim fosilnim gorivima iz Rusije. Parlament želi potaknuti industrije da dodatno smanje emisije i ulažu u niskougljične tehnologije.
Predlaže se povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 61% na 63%, postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica od 2027. do 2032., uvođenje sustava „bonus-malus“ od 2025. (nagrade za uspješnija postrojenja, smanjivanje besplatnih jedinica emisija za poduzeća koja nemaju plan dekarbonizacije), korištenje prihoda isključivo za djelovanje u području klime u EU-u i državama članicama te novi sustav za trgovanje emisijama za zgrade i promet (ETS II) pri čemu bi građani bili isključeni do 2029. godine.
Politika za suzbijanje energetskog siromaštva
Uz veće ambicije novog instrumenta za sprječavanje izmještanja emisija ugljika Parlament podržava i uspostavu Socijalnog fonda za klimatsku politiku kako bi se osobama koje su najviše izložene energetskom siromaštvu i siromaštvu u pogledu mobilnosti pomoglo da podmire povećane troškove energetske tranzicije. Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi podupirati:
• mjere za privremenu izravnu potporu dohotku (npr. smanjenje naknada i trošarina na gorivo) kako bi se apsorbirao porast cijena goriva za cestovni prijevoz i energenata za grijanje
• ulaganja u obnovu zgrada i energiju iz obnovljivih izvora te prelazak s osobnog na javni prijevoz, zajedničku upotrebu automobila (tzv. car-pooling i car-sharing) i aktivnije načine prijevoza poput vožnje bicikla. Mjere mogu obuhvaćati financijske poticaje, vaučere, potpore ili beskamatne zajmove.