Pri rudarenju najpoznatije kriptovalute troše se teravati energije
Koliko ozbiljno može na elektro sustav utjecati rudarenje kriptovaluta pokazuje situacija s Kosova – tamo su od kraja prosinca 2021. uvedene restrikcije što se tiče potrošnje električne energije, s čime mnogi muku muče (i poduzetnici i građani), a vlada je zabranila „kopanje“ kriptovaluta.
Između ostalog, bitcoin se već neko vrijeme kritizira zbog volatilnosti cijena, korištenja u ilegalnim transakcijama i krađama s burzi. Također se pokazao vrlo kontroverznim zbog same količine energije koja je potrebna za njegovu proizvodnju. Sveučilište u Cambridgeu koristi online alat koji procjenjuje razinu električne energije koju mreža kriptovaluta koristi i uspoređuje je s drugim entitetima.
Procjenjuje se da bitcoin koristi 143 terawatt-sata (TWh) električne energije godišnje, više od mnogih zemalja i oko 0,65 posto svjetske potrošnje električne energije. Usporedba Visual Capitalista također pokazuje da on također troši daleko više energije od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki, prenosi podatke Statista.
Za usporedbu, Norveška godišnje troši oko 124 TWh električne energije dok Švicarska troši 56 TWh godišnje. Zapravo, da je bitcoin država, bio bi 27. energetski najzahtjevniji narod na svijetu. Sva ta žeđ za električnom energijom dolazi od računalne snage potrebne za rudarenje, što je proces u kojem su strojevi spojeni na mrežu radi provjere transakcija, što uključuje rješavanje zagonetki.
Neki rudari bitcoina čak su se preselili na mjesta poput Islanda kako bi smanjili troškove jer tamo ima u izobilju geotermalne energije dok hladni arktički zrak pomaže u hlađenju.
Na vrhu liste po potrošnji električne energije (općenito) je Kina (6453 TWh), slijedi SAD s 3999 TWh, a daleko od njih su Njemačka (524 TWh), Bangladeš (71 TWh). Svi podatkovni centri u svijetu zajedno troše 205 TWh, Google godišnje troši 12 TWh, a Facebook 5 TWh električne energije.