Većina svjetske populacije mora živjeti s tek neznatno dostupnim slobodnim internetom, pokazuju podaci koje je objavio Freedom House, a prenosi Statista
Ono što se nekad zamišljalo kao prostor za razmjenu informacija i njegovanje zajednice povezivanjem ljudi širom svijeta, u nekim se slučajevima pretvorilo u oruđe kontrole i cenzure. Naime, samo se 18 zemalja u svijetu može smatrati doista slobodnima kada je u pitanju internet.
Prema godišnjem izvješću Freedom Housea, 31 od 70 ocijenjenih zemalja ima samo djelomičnu slobodu što se tiče prava korisnika i državne kontrole nad internetom. Kina ima upitnu čast da sedmu godinu zaredom zauzima posljednje mjesto, osvojivši samo deset od maksimalnih 100 bodova.
Ovaj razvoj događaja korelira s nedavnim izvješćima kineske vlade o dodatnom pooštravanju propisa o online igrama i korištenju interneta od strane maloljetnika. Stanovnici Islanda i Estonije, s druge strane, imaju gotovo potpuno besplatnu vladavinu nad svojim internetskim iskustvom, pri čemu obje zemlje imaju znatno više od 90 bodova. Sjedinjene Američke Države bi u 2021. mogle osvojiti 71 bod, pobijedile su ih Njemačka i Francuska, kao i malo vjerojatniji kandidati Gruzija, Tajvan i Kostarika.
Iako su neke zemlje dobile visoke ocjene, izvješće također otkriva da globalna sloboda interneta opada jedanaestu godinu zaredom. 20 zemalja suspendiralo je pristup internetu, 21 država blokirala je korisnike u korištenju društvenih medija, a najmanje 45 zemalja navodno je dobilo špijunski softver od privatnih prodavača.
Rangiranje slobode interneta prema Freedom Houseu temelji se na tri široke kategorije: prepreke pristupu, ograničenja sadržaja i kršenja prava korisnika. Procijenjene zemlje čine otprilike 88 posto svjetske populacije s pristupom internetu.